BiH na dnu Evrope po upotrebi novih informacionih tehnologija

BiH se po korištenju novih informacionih tehnologija nalazi na 97. poziciji u svijetu, što je svrstava na ubjedljivo posljednje mjesto među svim evropskim zemljama, pokazao je najnoviji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma “Global information technology report 2016”, koji je rangirao ukupno 139 zemalja svijeta.

Prema ovom dokumentu, od BiH su, pored svih evropskih zemalja, bolje rangirane i države poput Kirgizije, Butana, Ruande, Sejšela, El Salvadora i drugih.

U ovom izvještaju o konkurentnosti informaciono-komunikacionih tehnologija Svjetski ekonomski forum je države ocijenio indeksom mrežne spremnosti, koji predstavlja sposobnost države da ubire plodove novih tehnologija i iskoristi mogućnosti koje donosi digitalna revolucija. Tako BiH ima indeks mrežne spremnosti 3,6 na skali od jedan do sedam. Indeks obuhvata četiri podindeksa ili kategorije – okruženje, spremnost, korištenje i uticaj novih tehnologija, pišu Nezavisne novine.

Međutim, bitno je naglasiti da se BiH u ovogodišnjem izvještaju vratila na ovu listu pošto u prethodnom nije uopšte bila rangirana, dok je 2014. godine zauzimala 68. poziciju, a 2013. je bila na 78 mjestu.

BiH je najlošije pozicionirana kada je u pitanju vladina promocija informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), gdje je BiH zauzela 138. mjesto od 139 rangiranih država svijeta. Takođe, loše je rangirana i kada su u pitanju Vladine nabavke naprednih tenologija, te efikasnost i upotreba IKT od strane vlada, pa se nalazi na niskom 137. mjestu na svijetu. Po obimu obuke osoblja u ovom sektoru BiH zauzima 136. mjesto na svijetu, kao i kada je u pitanju značaj ovog sektora u vizijama vlada.

Loše je rangirana, na 121. mjestu, po političkom i regulatornom okruženju, gdje je među posljednjim zamljama po broju dana potrebnih za početak biznisa (133. mjesto), broju procedura za početak biznisa (125. mjesto), kao i po kvalitetu škola za menadžment (120. mjesto). Po poslovnoj upotrebi ovih tehnologija BiH je na 123. mjestu, a po individualnoj upotrebi na 73. mjestu.

Kad je riječ o znanjima, ocijenjeno je da je u BiH loš kvalitet obrazovnog sistema u ovom sektoru, pa je rangirana na 135. mjesto. Sa druge strane, BiH je najbolje prošla u kategoriji spremnosti, gdje je na 50. mjestu. U okviru ove kategorije na 50. mjestu je po infrastrukturi, na 32. po dostupnosti, a na 84. mjestu po znanju, odnosno vještinama.
Kada su u pitanju zemlje regiona, u najboljoj poziciji je Slovenija, koja se nalazi na 37. mjestu, zatim slijedi Makedonija na 46, Crna Gora na 51, te Hrvatska na 54. i Srbija na 75. mjestu na svijetu.

Na vrhu ovogodišnje rang-liste su Singapur, Finska, Švedska, Norveška i SAD. Osim njih, po učinku koji nove tehnologije imaju na njihove ekonomije, tu su i Švajcarska i Izrael, navodi se u izvještaju. Na dnu ove ljestvice su Čad, Burundi, Haiti, Mauritanija i Madagaskar.

Stručnjaci iz ove oblasti s kojima smo razgovarali tvrde da se IKT sektor u BiH susreće s mnogim problemima koji usporavaju njegov razvoj. Tako navode da nema konzistentne strategije razvoja informacijskog društva u skladu sa svjetskim i evropskim trendovima u ovoj oblasti, niti dugoročne strategije IKT industrije bazirane na malim i srednjim preduzećima, zatim nedovoljno je razvijena svijest o važnosti i potrebi razvoja IKT sektora i IKT preduzetništva za opšti ekonomski i društveni napredak, a obrazovni sistem nije prilagođen potrebama tržišta rada.

Takođe je nedovoljno ulaganje u istraživanje, inovacije i korišćenje EU fondova u ovoj oblasti.

“BiH i njene institucije na svim nivoima vlasti se pod hitno moraju aktivno uključiti u rješavanje ovih problema i povećati svoju ulogu u stvaranju ambijenta za nesmetani i ubrzani razvoj IKT sektora”, smatraju stručnjaci.

Inače, kako je pojašnjeno u ovom izvještaju, najuspješnijim zemaljama u ovoj oblasti je zajedničko da imaju dobru podršku okruženja i privatnog kapitala, tako i stabilan pravni ambijent, širok i relativno jeftin pristup tehnologijama, znanje u njihovom korištenju među stanovništvom i jasnu viziju politike o širenju i korištenje novih tehnologija, koja je poduprta i aktivnim mjerama promocije.

Poredak zemalja regiona

• 37. Slovenija
• 46. Makedonija
• 51. Crna Gora
• 54. Hrvatska
• 75. Srbija
• 97. BiH