Nema dokaza da TE Stanari neće zagađivati okoliš

centar-za-zivotnu-sredinu-stanari

Članovi Centra za životnu sredinu su akcijom ispred zgrade Vlade RS-a skrenuli pažnju javnosti na zdravstveni uticaj i društvene troškove projekta termoelektrane (TE) Stanari, dan prije njenog svečanog otvaranja, javlja Anadolu Agency (AA).

Predstavnici Centra su predali Željki Cvijanović, predsjednici Vlade Republike Srpske “‘račun’ sa skrivenim troškovima termoelektrane, da ga sutradan ponese u Stanare i uruči EFT-u”.

U saopštenju Centra za životnu sredinu podjeća se da je ova organizacija 2014. godine pokrenula žalbu prema Sekretarijatu energetske zajednice kada su otkrili da ekološka dozvola nije u skladu sa obavezama koje BiH ima prema ovoj instituciji.

Nakon što je žalba uvažena, pravilnici vezani za dozvoljene emisije zagađujućih supstanci u RS su postroženi, a sa njima i ekološka dozvola za termoelektranu Stanari.

“Međutim i ovo ne znači da je termoelektrana Stanari u skladu sa EU pravilima kao što često možemo čuti. Naime, nakon ove promjene u zakonodavstvu i usklađivanja sa Energetskom zajednicom, Stanari i druge nove termoelektrane moraju biti u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorjevanje, koja je u EU već zastarjela i zamjenjena sa Direktivom o industrijskim emisijama”, navodi se u saopštenju.

Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene istakao je da promjene u ekološkoj dozvoli nisu dovoljne.

“Mi od Vlade RS, odnosno Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, nismo dobili niti jedan dokument na osnovu kojeg možemo vidjeti da će termoelektrana Stanari da se pridržava propisanih ograničenja emisija”, kazao je Kalaba.

U Centru dodaju da su angažovali stručnjaka, koji je sproveo studiju uticaja ove termoelektrane, koristeći model prostiranja zagađenja i uticaja koji koristi i Evropska unija.

“Nalazi su zabrinjavajući, te upućuju da će termoelektrana Stanari za vrijeme trajanja svog rada da uzrokuje između 218 i 1.817 smrti, te finansijsku štetu između 127 miliona i 1.153 milijarde evra. Ta šteta je daleko veća ako se u obzir uzmu i često spominjane termoelektrane Gacko 2 i Ugljevik 3”, navodi se u saopštenju.

Kalaba je istakao da su termoelektrane na ugalj jedni od glavnih uzročnika klimatskih promjena koje su najveći problem današnjice, a “da filteri za CO2 ne postoje, pri čemu je vrlo vjerovatno da će BiH u skoroj budućnosti morati da plaća za svoje emisije, te se postavlja pitanje: kome će taj račun biti ispostavljen”.