Hahn: BiH živi po “dejtonskoj” logici, ona nije u skladu s briselskom

Evropski komesar za pregovore o proširenju Johannes Hahn izjavio je u intervjuu za časopis Politico da je projekat proširenja Evropske unije na cjelokupni Zapadni Balkan „historijska misija“. Međutim, nijedna od šest država regiona ne čini se spremnom da se pridruži Uniji barem još sedam godina, a čak i taj rok se smatra ambicioznim.

Crna Gora i Srbija, dvije države koje su počele pregovore o pristupanju 2014. godine, dobile su mogućnost ulaska u EU 2025. putem Strategije proširenja Evropske komisije iz februara ove godine. Međutim, neke države, uključujući Francusku, vjeruju da bi Unija trebalo prvo sebe da reformiše, pa tek onda primi nove članice.

– Moj stav je možda malo drugačiji od francuskog predsjednika Macrona. Možda možemo da ga ubijedimo da se obje stvari mogu uraditi paralelno – rekao je, aludirajući na proces unutrašnje reforme EU i njenog proširenja.

Što se tiče preostale dvije države koje su prepoznate kao kandidati, Makedonije i Albanije, komesar Hahn je „veoma siguran“ da će one otvoriti svoja prva poglavlja sljedeće godine, kako je obećalo Vijeće EU. Dodao je da je proces skrininga počeo u obje zemlje.

– Ovo je vrlo sveobuhvatan posao i nadam se da možemo da ga završimo u periodu ne dužem od godine ili 14 mjeseci. Cilj je da sve države članice daju zeleno svijetlo sredinom naredne godine – poručio je Hahn.

Bosna i Hercegovina, kao i Kosovo, države (od kojih je status jedne još uvijek sporan) koje do sada nisu prepoznate kao kandidati, suočavaju se sa ozbiljnijim izazovima.

– BiH živi po takozvanoj „dejtonskoj“ logici. A ona nije u skladu sa briselskom logikom – rekao je Hahn, aludirajući na fragmentisan politički sistem zasnovan na Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine.

Sa druge strane, Kosovo, pored zahtjeva da normalizuje odnose sa Srbijom, također mora da skuplja manje prihoda putem carina, jer to nije u skladu sa jedinstvenim tržištem EU, podsjeća Hahn.

Komesar je takođe ukazao na rastući utjecaj Kine u regionu. Izdvojio je značajne investicije u infrastrukturna projekte, na primjer autoput u Crnoj Gori, kao i privlačnost „kombinacije kapitalizma i političke diktature“ kao aspekte koji mogu dovesti do istaknutije uloge ove istočnoazijske sile na Zapadnom Balkanu.

– Mislim da moramo biti svjesni kineskih strateških koncepata i reagovati na odgovarajući način. Mislim da će ovo biti jedan od velikih izazova za Evropu – zaključio je Hahn, prenosi EWB.

IZVORNAP
PODIJELI