Srđan Puhalo

Srebrenica za (po)četnike, izvučeno iz konteksta

Imajući u vidu da je knjiga obimna, 1119 strana, ne vjerujem da će je mnogi pročitati, ali kroz pitanja i odgovore želim da se upoznate sa nekim, za mene, zanimljivim činjenicama

Upravo završavam sa čitanjem knjigu „Srebrenica; hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem“ od Matiasa Finka i čini mi se da u knjizi ne štedi nikoga, ni UNPROFOR, ni Nasera Orića, ni Izetbegovića, ni UN, a pogotovo ne Srbe. Posebna vrijednost ove knjige je što se o svemu govori na osnovu relevantnih dokumenata, najviše sa suđenja u Hagu, a onda i mnogi drugih.

Imajući u vidu da je knjiga obimna, 1119 strana, ne vjerujem da će je mnogi pročitati, ali kroz pitanja i odgovore želim da se upoznate sa nekim, za mene, zanimljivim činjenicama:

Pitanje br. 1 Gradonačelnik jednog grada u Podrinju početkom juna 1992. godine, piše Radovanu Karadžiću „Kod poslednjeg popisa staovništva stajalo je 64:36 u korist Muslimana. Sada u opštini ………. imamo još dva Muslimana.“ Koji je to grad?

• Srebrenica
• Han Pijesak
• Bratunac
• Rogatica

Tačan odgovor je Bratunac. Kao što vidimo gradonačelnik Bratunca ne žali mnogo za Muslimanima, niti na bilo koji način osuđuje etničko čišćenje. Ostaje upitno ko je kriv za ostanak ona dva Muslimana i šta se sa njima desilo kasnije.

Pitanje br. 2 Iako se Jugoslovenska narodna armija (JNA) zvanično povuka iz BiH 19. maja 1992. godine u kojem je mjesecu 1993. godine vojska SR Jugoslavije učestvovale u akcijama oko Srebrenice?

• Januar
• Februar
• Mart
• April

Tačan odgovor je januar. Predsjednik SDS-a Bratunac Deronjić izjavljuje da su u akcijama oko Srebrenice januara 1993. godine „padobranci i artiljerija Užičkog i Valjevskog korpusa Vojske Jugoslavije učestvovali u tim akcijama i da je cijela operacija planirana u Generalštabu u Beogradu.“

Pitanje br. 3 Autobusi kojima su odvoženi bošnjačke žene, djeca i muškarci iz Potčara nosili su mnoge natpise: Semberija trasnport iz Bijeljine, Drina Trans iz Zvornika, Auto Transport iz Banjaluke. Iz kojih gradova u Srbiji su viđeni autobusu jula 1995. godine?

• Titovo Užice
• Beograd
• Šabac
• Valjevo

Tačan odgovor je iz svih gradova, izgleda da Republika Srpska nije imala dovoljno autobusa, da za tako kratko vrijeme preveze ogroman broj muškaraca i žena iz Potočara i onda su joj pritekli u pomoć „autoprevoznici“ iz Srbije.

Pitanje br. 4 Pored fudbalskog igrališta u Novoj Kasabi, livade kod Sandića i skladišta u Kravici, osnovne škole su bile omiljeno mjesto za držanje zarobljenih Bošnjaka? U koliko osnovnih škola je Vojska Republike Srpske držala zarobljene Bošnjake do pogubljenja?

• Jedna osnovna škola
• Dvije osnovne škole
• Tri osnovne škole
• Četiri osnovne škole
• Pet osnovnih škola

Tačan odgovor je pet osnovnih škola. Osnovna škola u Bratuncu, osnova škola u Lukama, Osnovna škola u u Orahovcu, Osnovna škola u Petkovcima i Osnovna škola u Ročeviću. Bilo bi interesantno vidjeti da li u tim školama postoji neka informacija o tome šta se dešavalo u julu 1995. godine.

Pitanje br. 5 Na teritoriji Zvorničke brigade nalazile su se 4 primarne masovne grobnice: Orahovica, Petkovci, Kozluk i Branjevo. Prebacivanje u sekundarne grobnice je trajalo pet ili šest noći, jer se radilo samo noću. Koju nagradu su dobili vojnici inžinjerske čete za obavljeni posao?

• Po 1000 DM
• 10 dana slobodno
• Nove uniforme
• Tri dana slobodno i po dvije vrećice sa 3 kg deterženta za pranje veša

Tačan odgovor je tri dana slobodno i po dvije vrećice sa 3 kg deterženta za pranje veša. Ovo je sasvim dovoljno kada imate poslušne vojnike, nečasne oficire i šovinizam kao ideologiju. Vjerujem da su kasnije dobili i PTSP.

Pitanje br. 6 Koliko je oficira i vojnika Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske odbilo da učestvuje u strijeljanju zarobjenih Bošnjaka i kršenju Ženevske konvencije o ratovanju?

• Jedan
• Tri
• Pet
• Deset
• Dvadeset

Tačan odgovor je tri pripadnika policijske škole na Jahorini. Oni su odbili da učestvuju u streljanju zarobljenih Bošnjaka kod Sandića i nijedan od njih nije bio teže kažnjen.

Pitanje br. 7 Koliko je minuta trebalo vojnicima Bratunačke brigade da pobiju između 300 i 500 zarobljenih Bošnjaka u Domu kulture Pilica?

• Oko 30 minuta
• Oko 60 munuta
• Oko 90 minuta
• Oko 120 munuta

Tačan odgovor je oko 30 munuta. Kad imaš salu prepunu ljudi nema potrebe da ciljaš, dovoljno je da na automatskoj pušci prebaciš regulator na R i pritisneš obarač. Nakon toga u gomilu ljudi baciš nekoliko defanzivnih ručnih bombi i završen posao.

Pitanje br. 8 Dva dana nakon što je Srebrenicu preuzela Vojska Republike Srpske grad je posjetio jedan visoki dužnosnik Srpske pravoslavne crkve. Da li znate o kome se radi?

• Vladika Amfilohije
• Vladika Atanasije
• Episkom Kačavenda

Tačan odgovor je episkom Vasilije Kačavenda, koji je tom prilikom rekao“ Krv vapije za osvetom. Sveteći se srpski narod rušio je najmoćnije imperije. I evo dočekasmo radosne dane polako približavajući se onome trenutku kada će se ponovo poslije Kosovske bitke ujediniti i vaspostaviti srpska država.“ To je ta pravoslavna ljubav i saosjećanje.

Pitanje br. 9 Ko je izgovorio ove riječi ”Ljudi i narodi nisu piljci i ključevi u džepu pa ćemo ih premjestiti tamo-amo. To je lako reći, a teško ostvariti…..Prema tome mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je … to neće … ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid.“

• Radovan Karadžić
• Ratko Mladić
• Biljana Plavšić
• Momčilo Krajišnik

Tačan odgovor je Ratko Mladić, ove riječi su izgovorene 12. maja 1992. godine na Skupštini srpskog naroda u BiH u trenutku kada se raspravljalo o starteškim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.