Featured

Besramna Ivanićeva izjava

28/02/2015

Zija Dizdarević povodom poruke predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine da za Srpsku i srpski narod ne postoji praznik 1. mart:

zija-clanak[dropcap]P[/dropcap]Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić našao je za shodno da uoči 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine kaže: « Referendum o tzv. nezavisnosti Bosne i Hercegovine i ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića 1. marta 1992. godine u Sarajevu, tragični su događaji koji označavaju početak rata u BiH i zbog toga Srbi nikad neće učestvovati u obilježavanju tog datuma.»

Ivanić pokvarenjački vezuje ubistvo svata sa referendumom. Taj užasni zločin – nažalost, krivicom bh. vlasti nikad nije do kraja rasvjetljen i sudski sankcionisan – mogao je samo škoditi a ne koristiti opredjeljenjima za nezavisnost BiH.

Trenutno prvi od tri šefa bh. države govori o «tzv. nezavisnosti Bosne i Hercegovine». U svakoj iole normalnoj državi takva antidržavna izjava znači odlazak s tog mjesta u najkraćem mogućem roku.

Za nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine glasalo je 99,7 odsto od oko 63,6 odsto građana sa biračkog spiska. Gotovo dvije trećine je bilo za bh. državu.

I nije tačno da su svi Srbi bili protiv, jer takav procenat ZA ne bi bio moguć. Brojni bh. Srbi su bili za svoju državu BiH. I to uprkos činjenici da je na prostoru gdje je dominirala Srpska demokratska stranka bilo opstruisano glasanje, uprkos prijetnjama upućenim Srbima da se ne izjašnjavaju, uprkos prisustvu desetinama hiljada pripadnika otuđenih dijelova Jugoslovenske narodne armije  paravojnih jedinica u službi puzeće, a potom oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Ta dva dana – 28. 2. i 1.3. 1992. su najdemokratskiji trenutak u historiji Bosne i Hercegovine.

Rezultat izjašnjavanja, praćenog od međunarodnih posmatrača bio je tako ubjedljiv da nije bilo sumnje šta hoće većina Bosanaca i Hercegovaca.

Referendum je tražila Evropska zajednica (preteča Evropske unije). To izjašnjavanje je bilo uslov za najšire međunarodno priznanje, početkom aprila od EZ i SAD, a u maju Republika Bosna i Hercegovina postaje članicom Organizacije ujedninjenih nacija.

Dejtonskim sporazumom je okončan rat i donesen Ustav prema kojem RBiH nastavlja kontinuitet kao međunardno priznata država

Dejtonskim sporazumom je okončan rat i donesen Ustav prema kojem Republika Bosna i Hercegovina nastavlja kontinuitet kao međunardno priznata država sada samo, nazivom, kao – Bosna i Hercegovina. Dakle, nije sadašnja BiH nastala u Dejtonu već je samo tamo promijenila naziv. Nastavljeno je njeno članstvo u OUN-u i drugim međunarodnim organizacijama.

U odredbama Dejtonskog sporazuma jasno stoji da svi zakoni koji su važili u Republici Bosni i Hercegovini na snazi sve dok ne budu doneseni novi. Tako je i sa zakonom o praznicima, koji je važeći i danas, a, tamo je i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Prema tome, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, negirajući Dan nezavisnosti, ismijava najdemokratskiji trenutak u historiji BiH, omalovažava njeno međunarodno priznanje i udara na temelje Dejtonskog sporazuma i time na postojanje Republike Srpske. Ivanić ne poštuje Ustav BiH, a na to se zakleo.