Featured

Deveti januar – uvod u genocid

11/04/2015

zija-clanak[dropcap]N[/dropcap]arodna skupština Republike Srpske usvojila je sa 63 glasa za i tri protiv Deklaraciju povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Protiv su bili samo poslanici koalicije Domovina.

Deklaracijom je poručeno da NSRS neće ukidati Dan Republike – 9. januar, ukoliko bi Ustavni sud BiH proglasio dijelove Zakona o praznicima neustavnim.

Ovim entitetska skupština sebe proglašava većim pravnim autoritetom od državnog ustavnog suda, a Republiku Srpsku ustavno jačom od države BiH.

To je pravna besmislica, neustavan čin i antidejtonski akt. Vladajuće stranke u RS-u oglušile su se na upozorenja OHR-a, EU i SAD da ne osporavaju autoritet Ustavnog suda BiH i ne udaraju na Dejtonski sporazum.

U nelogičnom obrazloženju navodi se da je Ustav Bosne i Hercegovine nenadležan za vrijeme prije donošenja Dejtonskog sporazuma. Ali je nadležan u ovo vrijeme, a sporni zakon važeći je sada.

Taj datum, 9. januar, slavi se kao Dan Republike jer je tog dana 1992. proglašena Republika srpskog naroda Bosna i Hercegovina. To je bio neustavna čin kojim se htjelo cijelu BiH proglasiti srpskom i vezati je za Srbiju. U avgustu te godine ta nelegalna, nasilnička tvorevina – pod patronatom režima Slobodana Miloševića i odmetnutim ostacima JNA – promijenila je naziv u Republika Srpska.

Taj 9. januar je bio dio političko-vojno-obavještajno-propagandnog angažmana, organizovanog i dirigovanog iz Beograda, da se spriječi uspostava Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.

Politička vrhuška u Banjoj Luci je za karadžićevsku a ne dejtonsku Republiku Srpsku

Referendum o nezavisnosti bh. države je uspješno održan, uprkos prijetnjama o opstrukciji s prostora gdje je vladala Srpska demokratska stranka. Oko 64 odsto glasača je izašlo na referendum i izjasnilo se za samostalnu državu gotovo stopostotno. Novu bh. državu priznale su početkom aprila tadašnja Evropska zajednica i SAD, a u maju je postala članicom OUN-a.

Svemu tome je predhodio neustavni i međunarodno nepriznati plebiscit u BiH, organizovan na prostoru pod kontrolom SDS-a na kojem su se Srbi s tih područja izjasnili za ostanak u već nepostojećoj Jugoslaviji. Slovenija i Hrvatska već su održale referendume o nezavisnosti. A počelo je kada je potrebna većina u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine donijela odluku o nezavisnosti. Odlučivanje su bojkotovali poslanici srpske nacionalnosti koji su bili uz SDS i satelitske stranke.

Na tom zasjedanju, vođa SDS-a Radovan Karadžić je zaprijetio muslimanskom narodu u BiH nestankom. To je bila najava agresije i najtežih ratnih zločina.

Deklaracijom povodom incijative člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, politička vrhuška u Banjoj Luci potvrđuje da je za karadžićevsku a ne dejtonsku Republiku Srpsku.
A taj dan, koji im je svetinja, 9. januar 1992., bio je, uz ostalo, uvod u genocid.

Komentari

2 Comments

  1. Realni Bosanac

    20/04/2015 at 17:22

    Cuj stari, sve si ti u pravu osim sto zanemarujes da ovo nije 1992.SNSD ima kongres, Radojcic trazi promjene, Mile se malo uspanicio…Znaci tresla se gora rodio se mis. Dajte da ljudi sta rade, jebo ovu politiku vise

  2. Mostarac u Svedskoj

    21/04/2015 at 18:49

    Tako je potpisujem

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.