Kolumne

Dogovor “smrtnih neprijatelja”

27/09/2015

zija dizdarevicSudeći prema Dnevnom avazu, uskoro bi mogao biti postignut dogovor Stranke demokratske akcije i Stranke za bolju budućnost BiH o udruženom učešću u vlasti. Ručak čelnika dviju stranaka drugog dana Kurban-bajrama najavio je novu strukturu koalicija na državnoj i federalnoj razini. Na kantanonalnom nivou saradnja je već počela. Ulaskom SBB-a u koaliciju sa SDA i HDZ, gotovo godinu dana nakon izbora, uspostavljena je nova vlast u Hercegovačko-neretvanskom kantonu,.

Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić u «četiri oka», prema Dnevnom avazu, nisu mnogo razgovarali o prošlosti «već o  potezima koji se moraju napraviti na putu stabilizacije Bosne i Hercegovine i bošnjačkog političkog faktora». Ta nacionalna strana dogovora istaknuta je i u naslovu Avazovog napisa «Bošnjaci kreću ka ključnoj stabilnosti».

Bošnjački aspekt mogućeg sporazuma naglasio je Izetbegović u intervjuu za BHT 1 («Što se tiče SBB-a, mislim da smo bez potrebe, na jednom personalnom nivou, ušli u jedan konflikt koji šteti Bošnjacima»), a to se provlači kroz cijeli tekst u Avazu. Radončić je nedavno izjavio da mu je u prvom planu opštedruštveni ineteres i da je spreman na razgovor i saradnju u vezi s tim. Ti izrazi dobre volje, dakako, imaju podršku vođstva Islamske zajednice BiH.

Eventualno partnerstvo SDA i SBB-a ojačalo bi poziciju i tih stranaka i njihovih lidera. Snaženje bošnjačkog  faktora u vlasti neće se svidjeti srpskim i hrvatskim nacionalistima.

Do skora Radončić i Izetbegović su bili politički «smrtni neprijatelji» a stranke jedna drugoj «dušmanske». Radončić je Izetbegovića optuživao za najteža moguća djela, a i bilo je i uzvratnih optužbi u nešto blažoj formi. Najavljen je i sudski obračun. Ima špekulacija da su neke pravosudne istražne radnje i mogući sudski procesi, takođe, nagnali dvije strane na dogovor.

To navodi na pitanje šta može donijeti savez tako suprotstavljenih snaga  i koliko može trajati? Nalaženje zajedničkog interesa i najvećih stranačkih protivnika je konstanta političkog života. Ovo moguće partnerstvo donijelo bi neusmnjive koristi i strankama i njihovim liderima.

Razlaz s Demokratskom frontom i pobuna četiri istaknute stranačke ličnosti, oslabili su bitno poziciju SDA na bh. političkoj sceni i doveli u pitanje autoritet Izetbegovića. On se u međuvremenu sastao i sa pobunjenom četvorkom. Dogovor s Radončićem, ako ne izazove nove podjele u SDA, a čini se da neće, ojačaće i stranku i njenog lidera.

Radončić bi, pak, dobio satisfakciju i bio u položaju čovjeka kojeg se molilo za uslugu, a zaobiđen je u postizbornim koalicijama. SBB, mada je tvrdila da neće u vlast da  bi spasavala vlast SDA, ima priliku da odigra ključnu ulogu u uspostavi novih kolacija na razini FBiH i BiH.

Avaz ukazuje da SDA i SBB imaju 193 mandata na svim nivoima, te da su Izetbegović i Radončić zajedno osvojili 59,6 glasova pri izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Time se šalju poruke koje sugerišu da su te dvije stranke u zajedništvu legitimni predstavnici cijelog naroda i vodeća politička snaga u bh. okvirima.

Moguće snaženje bošnjačkog faktora u vlasti neće se svidjeti srpskim i hrvatskim nacionalistima. Čelnik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović zagovornik je ulaska SBB-a u izvršnu vlast i posredovao je između Radončića i Izetbegovića. Čović je računao da će njegovi dobri odnosi s Radončićem omogućiti da još više smanji uticaj SDA. Zato ga neće radovati ovo insistiranje da je uspostava mogućeg partnertsva SDA i SBB-a, prije svega, zato da bi se bitno ojačao bošnjački uticaj u političkoj sceni.

Sa druge strane, Čoviću bi to mogao biti poticaj za snažniji udruženi nastup sa političkim pobratimom i strateškim partnerom, vođom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Čovićeva želja je svo vrijeme da SNSD uđe u koaliciju na državnom nivou pa i u FBiH. Ako bi SDA i SBB prihvatili takav aranžman, to bi kompromitovalo njihov očekivani sporazum i među Bošnjacima i drugdje. Dodika treba držati u što većoj izolaciji.

Sada je dovedena u pitanje pozicija DF-a u državnoj vlasti i to je ozbiljan problem. SDA, DF i Savez za promjene (Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Narodni demokratski pokret) zaskočili su HDZ i SNSD (stranku sa najvećom, mada minimalnom, podrškom u RS-u) stvorivši brzopoteznu postizbornu koaliciju na državnom nivou na koju je Čović, jednostavno, morao pristati. Dva nova faktora (DF i Savez za promjene) i programska načela oko kojih su se saglasili sa partnerima – obećavali su novu atmosferu u bh. organima vlasti i deblokadu evroatlantskih integracija.

Međutim, taj entuzijazam je ohladila komplikacija u odnosima u FBiH između SDA i DF-a, s HDZ-om u pozadini. DF se pobunio protiv zaleđnih dogovora SDA i HDZ-a o postavljanju novih, njihovih ljudi na čelo javnih preduzeća i ustanova. Tvrdnje DF-a dovele su i do toga da je njihov potpredsjednik FBiH Milan Dunović podnio zahtjev Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti uredbe federalne Vlade kojom se pravo imenovanja upravljačkih struktura u javnim kompanijama prebacuje s ministarstava na Vladu FBiH. Uz to, od četiri ministra DF-a koji su podnijeli ostavke, HDZ-ov predsjednik FBiH Marinko Čavara prihvatio je, u prvi mah, samo onu Reufa Bajrovića, ministra industrije, rudarstva i energije. A to je materijalno i potencijalno najjači resor. Povrh svega, DF ne da poziciju federalnog potpredsjednika. Da je baš principijelno, nije.

Važnije od toga je da je DF načinio stratešku grešku. Umjesto da u kompletu ostane u Vladi FBiH i ograđuje se od prijedloga koje smatra nezakonitim i glasa protiv, a istodobno pokreće pravosudne procese za obaranje takvih odluka – DF se djelimično povlači iz vlasti, pa je i pozicija i opozicija.

Bilo bi dobro da Demokratska fronta ostane u vlasti kao jedina građanska stranka sa respektabilnim izbornim učinkom i kao dragocjen korektiv.

Ustavni sud FBiH ne žuri s odlukom o apelaciji, pa je Dunović nedavno uputio urgenciju. Ako Ustavni sud stane na stranu DF-a, što bi bilo pravno logično, ta stranka će imati satisfakciju. Ali da su u punom sastavu sačekali odluku Suda imali bi, osim pravne zadovoljštine, izvrsnu poziciju spram koalicinih partnera. Ovako, prijeti im gubitak i položaja u Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Čović bi bio presretan da se sasma riješi Demokratske fronte i uticaja njenog osnivača Željka Komšića koji je HDZ-u «ukrao» dva mandata u Predsjedništvu BiH.

Bilo bi dobro da DF ostane u koaliciji, kao jedina građanska stranka sa respektabilnim izbornim učinkom. Izetbegović kaže da je na Komšiću da odluči hoće li DF biti dio vlasti ili opozicije i to je korektno.

BiH treba što šira reformska koalicija koja će raditi na intenziviranju integracije u Evropsku uniju i NATO i poboljšanju sve teže socioekonomske situacije. Na tom putu DF bio mogao biti dragocjen korektiv. Sada sve zavisi od toga šta traži i šta će dobiti SBB. Doduše, treba najprije sačekati da li će bajramska koalicija biti i ostvarena.

Komentari

4 Comments

  1. Hadzija

    27/09/2015 at 18:34

    Bakir i Fahro kao da ih je jedna majka rodila -obojica imaju po dvije kuce,dvije vikendice,dvije svalerke i neumoljivu zelju da su neki k…. u zivotu

  2. muha

    27/09/2015 at 18:41

    I ti nešto truniš, šta vam je ba danas??SDA stvari gleda malo drugačije to je država u državi. Moramo ovog lajavca Fahru sad primiriti, vidis da gori na sve strane, Dodik samo sto nije sproveo referendum, a onda ćemo mi njega za par godina spengati i smjestiti gdje mu je mjesto :)

  3. No limit

    27/09/2015 at 19:05

    A gdje je 100.000 novih radnih mjesta da mu ih ovaj lopov Radončić neće obezbijediti?

  4. Sefko

    05/10/2015 at 20:10

    Nemoj tako ja sam cuo da su to nasledili.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.