Featured

Evropski parlament podržao HDZ

06/05/2015

zija-clanak[dropcap]E[/dropcap]vropski parlament, na zasjedanju u Strasbourgu posljednjeg dana aprila, usvojio je Rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu. Parlament je rezimirao stanje u procesu integracije bh. države u evropsku zajednicu, uz preporuke. U ovoj prilici obratićemo pažnju na dva stava.

U Rezoluciji se navodi da «… BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti», te da je «ustavna reforma usmjerena na konsolidaciju, racionalizaciju i jačanje institucijskog okvira i dalje ključna za preobrazbu BiH u učinkovitu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu» i «podsjeća se na to da bi se u budućoj ustavnoj reformi trebala uzeti u obzir načela fedralizma, decentralizma, supstidijarsnosti i legitimnog predstavljanja, kako bi se zajamčio učinkovit i nesmetan proces integracije BiH u EU».

Pet dana ranije, na XII. Saboru Hrvatske zajednice u Mostaru, pored ostalog, usvojeni su Program i Programska deklaracija. U Deklaraciji se kaže: «Hrvatska demokratska zajednica BiH kontinuirano upozorava kao je Bosna i Hercegovina jedino moguća kao državna zajednica triju suverenih, konstitutivnih i ravnopravnih naroda: Hrvata, Srba i Bošnjaka. To se jedino može ostvariti ustavnim i administrativno-teritorijalnim preustrojem Bosne i Hercegovine, te nužnim izmjenama Izbornog zakona BiH, kojim će se u svim naredim izbornim ciklusima osigurati izbor legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda u tijelima BiH, a isti stavovi izneseni su u zadnje dvije rezolucije Europskog parlamenta, odnosno Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta».

Vidno je da je Evropski parlament u najnovijoj rezoluciji podržao zalaganje HDZ-a za preustroj bh. države u federaciju. HDZ u Programu navodi da federacija treba da bude sastavljena od četiri administrativno-teritorijalne jedinice, od kojih bi jedna bila distrikt Sarajevo, kao glavni grad.

Međutim, najuticajnije bh. stranke nude i drugačija rješenja – od povratka na republiku do konfederacija pa i unije tri nacionalne države. Vladajući u Republici Srpskoj nemaju ništa protiv preuređenja ako se tiče samo Federacije BiH i ne dovodi u pitanje status i sadašnji teritorijalni okvir RS-a. Stranke koje se pretežno oslanjaju na bošnjačke glasove nisu za takvo rješenje i novu podjelu države po etničkoj liniji.

Dobro je što se Evropski parlament zalaže za ustavnu reformu države Bosne i Hercegovine u težnji da se ona učini održivom i funkcionalnom. Ali nije dobro da to tijelo podržava samo jednu etničku i političku grupaciju, zanemarujući ostale bh. konstitutivne subjekte. Šteta je što taj parlament nije reafirmisao i princip državnog i građanskog suvereniteta kao protutežu diobenom etničkom načelu.

Ovakvo određenje u Evropskom parlamentu izboreno je zahvaljujući tome što je Hrvatska članica EU i što su i hrvatski i bosanskohercegovački HDZ članovi narodnjačkog bloka, koji je najači unutar zajednice evropskih zemalja. Pri tom, evropskih parlamentarci iz drugih hrvatskih stranaka, uključivši tamošnji SDP, podržavaju politiku HDZ-a prema bh. Hrvatima i BiH.

HDZBiH i šef hrvatske države traže reviziju prioriteta dogovorenih između EU i BiH u nastojanju da se konsoliduju prilike u zemlji i ubrza njena integracija u zajednicu evropskih država.

O stalnom pritisku iz Hrvatske da se bh. država preuredi po hadezeovskim željama svjedoči i
Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske. U intervjuu Slobodnoj Dalmaciji (3. 5. 2015.) postavljeno joj je pitanje: «Hrvatska se zauzima za dalje proširenje EU-a i NATO-a na svoje susjede. Može li uspjeti novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini, po kojem se sada na prvom mjesto stavljaju ekonskomske i socijalne reforme, dok bi se ustavna pitanja, pitanja ravnopravnosti građana i naroda ostavila za kasnije?»

Evo odgovora šefice hrvatske države: «To je pitanje na koje neprestance upozoravam sve svoje sagovornike, kako u EU, tako i u NATO-u te kolege iz drugih država, posebno SAD-a, jer mislim da se međunarodna zajednica, i naravno Hrvatska moraju angažirati više u BiH kako bi se postigao dogovor o funkcioniranju države. Hrvatska podržava europsku incijativu, podržava napore godspođe (Federice) Mogherini, međutim, isto tako imamo snažan interes zaštite prava i pložaja hrvatskog naroda, koji mora konačno postati jednakopravan na cijeloj teritoriji BiH i jednakopravno sudjelovati u institucionalnom, gospodarskom i svakon drugom obliku života u Bosni i Hercegovini.

Posebno upozoravam na to da se sve one izjave i ono što govore predstavnici hrvatskog naroda u BiH o položaju hrvatskog naroda shvate ozbiljno. Dakle, da se pristupi pitanju položaja hrvatskog naroda na način da bez hrvatskog naroda nema Bosne i Hercegovine i da je rješavanje tog pitanja nužno za političku emancipaciju Bosne i Hercegovinei napredak BiH u euroatlantskim integracijama».

Grabar Kitarović od inauguralnog govora ne prestaje da se direktno miješa u unutrašnja pitanja susjedne države. Uz to, njen stav, identično kao i onaj predsjednika HDZBiH Dragana Čovića, prijeteći je i ucjenjivački jer uslovljava opstanak bh. države ustavnim rješenjem po jednostranoj hadezeovskoj volji.

Prema tome, uz ostalo, HDZBiH i Grabar Kitarović traže reviziju prioriteta dogovorenih između EU i BiH u nastojanju da se konsoliduju prilike u zemlji i ubrza njena integracija u zajednicu evropskih država.

Evropski parlament ispunio je još jednu hadezeovsku želju, navodeći da je «emitiranje programa na svim službenim jezicima i pluralizam od ključne važnosti za javne medije».
To je, dakako, protumačeno kao podrška zahtjevu HDZBiH za televizijskim kanalom na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV servisa BiH.

Vrijedi napomenuti i da Evropski parlament «naglašava da bi Komisija (Evropska komisija – izvršni organ EU – op.a.) trebala posvetiti posebnu pozornost provedbi presude u slučaju Sejdić-Finci». Ali EP zaboravlja da ta presuda nije provedena jer je izvršenje te obaveze spriječio HDZBiH uslovljavnjem da se istodobno riješi tzv. hrvatsko pitanje.

Slično je i s upozorenjem da je Evropski parlament «i dalje zabrinut zbog daljnje segregacije djece u javnim školama na temelju etničke pripadnosti: napominje da tri različita nastavna plana i programa sprječavaju zajedničko, uključivo i i objektivno proučavanje zajedničke povijesti i nedavnih povijesnih događaja». Ali se ne navodi da je glavni zagovornik segregacije i odvojenih školskih programa upravo HDZBiH.

Evropski parlament nema zakonodavnu snagu, kako je to s takvim institucijama u državama članicama EU. Stavovi EP ne obavezuju rukovodeće organe EU, ali se njegova mišljenja uvažavaju i mogu bitno uticati na politiku vođstva evropske zajednice.

1 Comment

  1. sarajevsky

    06/05/2015 at 12:52

    HDZ je u biti desna, klerikalno nastrojena stranka regionalnog nivoa.Vođama HDZ je prioritet da sačuvaju, putem tajkunske mreže koja ih podržava(99% hrvatskih biznismena su članovi ili funkcioneri HDZ-a)u Hercegovini, svoju vlast, kako bi štitili "talove" zabetonirane između SDA i HDZ glavešina.Tu borbu za vlast uspješno prikrivaju nacionalnim pitanjima, gdje je nebitna socijalna kriza u hrvatskom narodu,a ističu se pitanja televizije. Na više puta ponovljeno pitanje kako bi se finansirao kanal na hrvatskom jeziku, ni sam dr.Dragan Čović, ni tvrdolinijaški Ivo Miro Jović, ni bilo ko iz javnih emitera(BHRT, FTV, RTRS), nisu imali odgovor. Nemaju odgovor ni na pitanja praktične naravi oko samog preustroja teritorije. Jedino što stalno ističu je zapravo novac i tal sa državnog budžeta, kako bi se što više novca slijevalo po nacionalnom ključu na određene dijelove BiH. Zija Dizdarević ne razumije razliku koncepcija- HDZ ne dovodi u pitanje jedinstvo BiH u njenim granicama, niti nastupaju agresivno i vulgarno kao srpski desničari koji otvoreno mrze i sam termin BiH. HDZ kao nacionalna stranka(sasvim nalik jednom njemačkom bavarskom CSU), državu vidi kroz administrativno upravljanje po nacionalnom ključu, i tu su isti kao i svi evropski narodnjaci. Građanski princip je, što Dizdarević također previđa, već ugrađen u sam koncept EU i predstavlja nadogradnju nacionalnog projekta svake zemlje.U EU, bez obzira bili narodnjak, nacionalist, socijalist ili neutralna osoba- nemamo granice, ometanja u trgovini, putovanju, nacionalnom izjašnjavanju, studiranju, biznisu ili biranju mjesta za život…

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.