Featured

Radio Sarajevo u knjizi

26/10/2015

zija dizdarevicKnjiga Radio Sarajevo (10. 4. 1945. – 10.5.1992.), izuzetno je vrijedno dijelo, sačinjeno od dokumenata, svjedočenja, sjećanja i osjećanja u 94 napisa o stasavanju medija koji je gotovo pola vijeka bio bitna sastavnica Bosne i Hercegovine. Autori su tehničari, ton majstori, inženjeri, muzičari, muzikolozi, producenti, dramaturzi, režiseri, glumci, književnici, humoristi, satiričari, organizatori, spikeri, voditelji, novinari, dopisnici, urednici, komunikolozi, glavni i odgovorni urednici i direktori – uposlenici Radio Sarajeva i njegovi saradnici.

Sa 608 stranica i oko 300 fotografija i faksimila dokumenata, knjiga je objavljena na 70. godišnjicu od početka emitovanja Radio Sarajeva iz zgrade u današnjoj ulici Alekse Šantića 8. Radio Sarajevo je 47 godina bilo važan činilac društvenog, političkog, kulturnog, umjetničkog, muzičkog, pa i porodičnog života u Bosni i Hercegovini. Stotine hiljada građana Bosne i Hercegovine stasavalo je uz informativne, dokumentarne, muzičke, obrazovne, kulturne, naučne, dramske, dječije, omladinske, zabavne, satirično-humorističke i sportske programe, emisije za selo, slijepe i slabovide, kao i na albanskom i romskom jeziku.

Na vrhuncu, Radio Sarajevo je emitovala 64 sata programa dnevno na četiri kanala – Prvi, Drugi, Treći i gradski program Sarajevo 202 i izdavalo časopis Treći program. Ansambli i solisti Muzičke produkcije proizvodili su narodnu, umjetničku, zabavnu, džez i dječiju muziku i godišnje realizovali festivale svih muzičkih žanrova. Radio Sarajevo je od prvog dana bilo ključni faktor ukupnog muzičkog života u Bosni i Hercegovini i izuzetno uticajan činilac na jugoslovenskoj muzičkoj sceni.

Prvi, Drugi i Treći program i Sarajevo 202 emitovali su 64 sata programa dnevno. Muzička produkcija bila je lider muzičkog života u BiH i uticajan činilac na jugoslovenskoj razini. Sarajevska pop i rok scena bila je i ostala etalon u regiji

Obrazovni program bio je važan subjekt prosvjetnog sistema BiH. Posebno je to bilo u prvim poratnim godinama razorene i inače siromašne zemlje, a i kasnije kao komplementaran sudionik u obrazovnoj politici. Uz, ostalo Liga mladih lingvista okupljala je hiljade mladih iz stotina bh. škola.

Radio Sarajevo je imalo najrazvijeniju dopisničku mrežu u zemlji, sa oko 200 novinara, bilo je stožer razvoja radiodifuznog sistema u BiH kojeg su, uz RTSA, činile i 53 lokalne radio-stanice, s kojima je na Drugom programu svakodnevno ostvarivan zajednički dvosatni program. Lokalne radio-stanice su prenosile i udarnu popodnevnu informativnu emisiju. Radio Sarajevo je i time ostvarivalo integrativnu ulogu u bh. društvu i državi.

Kadrovsko jezgro iz Radio Sarajeva bilo je osnova za nastanak i razvoj Televizije Sarajevo. Tadašnji Radio bio je otvoren za obrazovane ljude a i kadrovsko rasadištve za druge medije, politiku, kulturu, diplomatiju…

Radio Sarajevo je bilo veliki afirmator bh. kulturne baštine i savremenog stvaralaštva. Stvaraoci u različitim oblastima u BiH bili su stalni saradnici ili povremeni učesnici u kreiranju programskih sadržaja različitih vrsta. Svoju društvenu odgovornost programi Radio Sarajeva dokazivali su svakodnevnim učešćem građana u stvaranju programa. Slušalac je bio svetinja.

Mikrofoni Radio Sarajeva su disali s narodom. Jedan slušalac je Mivion slušao isključivo u odijelo sa leptir mašnom. Selo veselo je bilo pokret, a Đerdan, Cik Cak i sportski programimali su na hiljade slušalaca. Na Drugom programu rođena je Top lista nadrealista

U jednom od tekstova u knjizi piše kako su mikrofoni Radio Sarajeva «disali s narodom». Kakav ugled su uživali ti programi dokazuje i svjedočenje da je jedan slušalac pratio megapopularni Mivion isključivo u odijelu i sa leptir mašnom. Emisija Selo veselo bila je više pokret nego program. Najslušanije emisije dosezale su slušanost od blizu 800.000 slušalaca (Đerdan) diljem Jugoslavije. Na Drugom programu začet je projekat bez uporedbe u jugoslovenskom radio-televizijskom prostoru – Top lista nadrealista. Unutar Muzičke produkcije rođena je tzv. sarajevska škola pop i rok muzike koja je bila i ostala etalon u regiji. Izvođači sevdalinki bili su s oduševljenjem dočekivani po bh. i jugoslovenksim gradovima i u dijaspori. Tako je bilo i sa humoristima i satričarima, a njihova emisija Cik cak okupljala je porodice i društva nedjeljom. Sportski programi udruženih yu-stanica vezivali su milionski auditorij.

Radio Sarajevo je baštinilo svo vrijeme postojanja ideju antifašizma, od prve rečenice koju je u eter izgovorio tehničar Đorđe Lukić Cigo: «Smrt fašizmu-sloboda narodu»! Ovdje slobodno Radio Sarajevo.» Različiti ideološki i politički periodi (poratni kruti komunistički režim, pa relaksirajući razlaz sa SSSR-om zbog hegemonističke politike, razvoj sistema socijalističkog samoupravljanja i nastanak planetarno važne politike nesvrstavanja, potom krah vlasti komunista i uspostava višestranačkog sistema) uticali su, dakako, na poziciju i karakter programa Radio Sarajeva. Sedamdesete i osamdesete godine bile su godine izuzetnog razvojnog i kvalitativnog uzleta Radio Sarajeva, unutar procvata bh. društva i jačanja bh. države bez usporedbe u historiji Bosne i Hercegovine. Radio Sarajevo je bilo aktivni i kreativni društveni sudionik u tom renesansnom vremenu.

[yuzo_related]

Vlast je bila više zainteresovana za Televiziju Sarajevo i Oslobođenje, pa je politički pritisak na Radio bio slabiji. Bez a i s obzirom ne ideološku opredjeljenost, Radio Sarajevo se kroz razvoj profesionalno emancipovalo i postalo samosvojan i visoko odgovoran društveni akter.

S vremenom, Radio Sarajevo je postalo autoritet unutar Jugoslovenske radio-televizije i u jugoslovenskoj javnosti. O tome svjedoče i nebrojene nagrade na festivalima jugoslovenskog radija u Ohridu. Ta medijska kuća imala je programe evropskog kvaliteta. O govori ne samo program povodom praćenja Zimskih olimpijskih igara i organizacija rada za svjetske radijske kompanije, već niz najprestižnijim međunarodnih nagrada koje su dobijali kreativci Radio Sarajeva za radiofonsko djela – dokumentarne reportaže, drame, muzičke emisije… Radio Sarajevo je bilo kosmopolitiski medij i po naravi programa i po činjenici da je sarađivao i razmjenjivao emisije sa 50-ak radiodifuznih organizacija u svijetu.

Radio Sarajevo je počelo s krajem jednog rata, a preimenovano u Radio Bosne i Hercegovine početkom posljednjeg rata, tačnije agresije. Radio Sarajevo nastavlja da živi i danas u drugačijim oblicima. Ime Radio Sarajeva preuzeo je inventivni privatnik i poštovalac tog medija (bio je i među akterima Topliste nadrealista). Riječ je o radio stanici urbanog karaktera, usmjerene na glavni grad. U RTVBiH nisu se sjetili da zaštite i zadrže to ime, mada su pravni sljedbenici i baštinici Radio-televizije Sarajevo. I Federalni radio slijedi osnove Radio Sarajeva.

Knjiga o Radio Sarajevu je dragocjena za medijske poslenike, komunikologe, sociologe, politologe i historiografe. Ta knjiga je spomenik medijskoj kući civilizacijskog značaja i časnim ljudima koji su je činili a i dragocjeno svjedočenje o poslustoljetnoj historiji BiH

Radio Sarajevo je na neki način prisutno u bh. RTV mrežama, novinama i na portalima kadrovima koji tu rade, a i u nizu planetarno znanih medijskih kuća. Novinari ponikli u Radio Sarajevu su radili i rade za Slobodnu Evropu, Deutsche Welle, Glas Amerike, CNN, Al Jazeezru.

Niko iz vrha RTVBiH nije prisustvovao promocij knjige o Radio Sarajevu. Oslobođenje i Dnevni avaz nisu objavili ni retka o predstavljanju tog sasma posebnog djela, urađenog bez ijednog honorara. Ta knjiga nije samo spomenik medijskoj kući civilizacijskog značaja i časnim ljudima koji su je činili, već je vrijedno svjedočenje o jednom vremenu, poslustoljetnoj historiji BiH.

To je primitivno ignorisanje i nepoštivanje bh. medijskog nasljeđa. A knjiga je dragocjena za sve medijske poslenike, za komunikologe, sociologe, politologe i primarna je građa za izučavanje savremene istorije države Bosne i Hercegovine i bh. društva.


“Svi stavovi, mišljenja i zaključci koji su izneseni u kolumni ne odražavaju nužno stav i mišljenje online magazina Fokus.ba, već isključivo autora.“