Kultura

profesor franjevačke teologije

Babić: Veliki ljudi više vole pravdu i istinu nego svoju korist i moć

03/04/2021

Usljed epidemioloških mjera koje su uvedene zbog suzbijanja pandemije koronavirusa mnoge aktivnosti su reducirane, a fra Mile smatra da svaka nevolja, pa tako i ova koronavirusna, osim negativnih ima i pozitivne strane

Veliki ljudi više vole pravdu i istinu nego svoju korist i moć. Više vole slobodu za sve nego uvećanje svoga bogatstva i svoje slave. Isus je volio vrijednosti Božijega kraljevstva više od samoga sebe – kazao je u intervjuu za Fenu profesor Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić povodom velikog blagdana Uskrsa kojeg sutra slave katolici u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta.

Profesor Babić je pojasnio suštinu Uskrsa, te kazao da je Bog uskrsnuo Isusa iz Nazareta, a to znači da mu je dao novi život, kojemu više nitko ne može nauditi: ni smrt, ni ubojice. Dao mu je, zapravo, vječni život.

– Treba najprije reći tko je Isus ubio. Isus je prošao ovom zemljom čineći dobro svima: i dobrima i zlima; i pravednima i nepravednima; i prijateljima i neprijateljima. Ljubio je i one koje je tadašnja vlast smatrala neprijateljima naroda. Govorio je da Bog bezuvjetno voli svoje neprijatelje – a svi smo Božiji neprijatelji zato što smo grešnici – podsjetio je Babić.

Htio je, navodi on, da se svaki čovjek iz svoje slobode obrati od zla ka dobru, od nasilja prema ljubavi, da živi po zahtjevima Božijega kraljevstva, a to znači po zahtjevima mira, istine, pravde, slobode i ljubavi.

Umjesto svijeta mržnje i nasilja htio je uspostaviti svijet ljubavi i mira, koji je shvaćen kao punina svih dobara. Na Pashu, glavni židovski blagdan, u predvorju jeruzalemskoga hrama, isprevrtao je trgovcima stolove i rekao im da su hram (kuću molitve) pretvorili u razbojničku špilju. To je duboko povrijedilo tadašnju religioznu vlast: svećeničke glavare i pismoznance.

Oni su pak, navodi dalje fra Mile, našli način da ga pogube tako što su nahuškali svjetinu protiv njega te tako što su mu montirali sudski proces. Vjerska ga je vlast osudila kao lažnoga proroka, bogohulnika i zavodnika naroda, a politička vlast (Pilat) kao veleizdajnika i političkoga buntovnika.

– Osudili su ga, na tada najsramotniju smrtnu kaznu, vješanje na križ. Osudili su nevina čovjeka, i to zato što je svima činio dobro. Toga Isusa Bog je uskrisio od mrtvih. Važno je reći da je svojim ubojicama Isus oprostio, kao i svima onima koji su iz straha za sebe sudjelovali u nasilju nad njim. Tim svojim opraštanjem, kao činom vrhunske ljubavi, prekinuo je lanac nasilja na ovoj zemlji i postavio temelj za novi svijet – naglasio je on.

Usljed epidemioloških mjera koje su uvedene zbog suzbijanja pandemije koronavirusa mnoge aktivnosti su reducirane, a fra Mile smatra da svaka nevolja, pa tako i ova koronavirusna, osim negativnih ima i pozitivne strane.

– Iz ove nevolje, kao i iz svake, treba učiti. Sjetimo se povijesti Europe i povijesti kršćanstva. Tijekom povijest zapadnoga kršćanstva postojao je sukob između vjere i religije na jednoj strani te uma i znanosti na drugoj. Charles Taylor taj sukob naziva nesrećom za našu kulturu. Tome dodajem da je to i velika sramota za naše dostojanstvo – istakao je.

Sada je došlo vrijeme, smatra on, da vjernici u ime vjere zahtijevaju od svih građana (ljudi) povjerenje u ljudski um, koji nam je svima zajednički.

Um, naime, koji nam je svima zajednički spada – po velikim židovskim, kršćanskim i islamskim teolozima – u prvu Božiju objavu, jer je stvoreni svijet (po sv. Bonaventuri) Knjiga stvorenja, a u drugu objavu spadaju svete knjige (Biblija i Kur'an), koje Bonaventura naziva Knjigom Pisma.

– Ne smije biti sukoba između ovih dviju objava; vjera (povjerenje i ljubav) ne smije stajati u proturječju s umom koji nam je svima zajednički i koji nam je Bog darovao – potcrtao je Babić.

Ne htjeti priznati provjereno i dokazano znanje medicinskih stručnjaka, naglasio je Babić, znači ne htjeti učiti od onih koji na tom području znaju više nego mi, a svaka nepoučljivost ugrožava čovjekovo zdravlje i sam čovjekov život.

Po njegovim riječima, za vrijeme pandemije koronavirusa naučili smo ne robovati zahtjevima potrošačkoga društva, odrekli smo se pretjeranog luksuza i kupovine nepotrebnih stvari; odrekli smo se putovanja avionima u daleke zemlje te tako manje prljamo i ugrožavamo prirodu.

– Vrlo je važno da možemo ograničiti svoje prohtjeve i koncentrirati se na ono što je bitno za život – kaže Babić i dodaje da smo također, naučili novu tehnologiju komunikacije i učenja preko interneta. Imamo više vremena jedni za druge, stalno smo na istome mjestu i osjećamo obiteljsku i prijateljsku prisnost.

– Sada nam je važna solidarnost i nada protiv svake nade, tj. da se nadamo i onda kada – racionalno gledano – nema nikakve nade. Zajednički se, dakle, oduprimo zajedničkoj nevolji – ističe on.

Naglašava da na Uskrs postajemo svjesni velike istine, koja glasi da cijelo čovječanstvo, od svoga početka pa sve do danas, progoni i ubija svoje najbolje sinove i kćeri, tj. ljude koji su dobri.

Za fra Mile Babića jedini put napretka u civilizacijskom i humanističkom smislu jest spremnost da se od zla obratimo prema dobru, od laži k istini, tj. da sami sebe, iz svoje slobode, mijenjamo nabolje. Svjetina koju su predstavnici vjerske vlasti nahuškali protiv Isusa nije htjela da Pilat oslobodi nevina Isusa, nego barabu, ubojicu i razbojnika. Eto, to se danas ponavlja na svim meridijanima i paralelama, zaključio je profesor Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić u intervjuu za Fenu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.