Kultura

ICOM Bosne i Hercegovine

Crvena lista, na kojoj su Hagada i tri predmeta iz BiH, sredstvo u borbi protiv ilegalne trgovine

02/07/2022
Foto: Fena

Misija i ciljevi ICOM-a Bosne i Hercegovine, kao dijela ICOM-a, jeste između ostalog zaštita interesa muzeja i muzejskih profesionalaca u Bosni i Hercegovini

ICOM Bosne i Hercegovine jedan je od 118 nacionalnih komiteta ICOM-a u svijetu. Od osnivanja (1995. godine BiH je postala dio svjetskog ICOM-a, ali je zvanično registriran 2006.) do danas, ICOM BiH, kao dio svjetskog ICOM-a i glavni promotor ICOM-ovih standarda i principa među muzejima i muzejskim stručnjacima u BiH, ima značajnu ulogu u promociji i afirmaciji svijesti o značaju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za razvoj bosanskohercegovačkog društva u cjelini.

Misija i ciljevi ICOM-a Bosne i Hercegovine, kao dijela ICOM-a, jeste između ostalog zaštita interesa muzeja i muzejskih profesionalaca u Bosni i Hercegovini.

Od prevoda ICOM-ovog Etičkog kodeksa za muzeje (2007.), koji predstavlja ključni dokument do ICOM-ove Crvene liste, ICOM BiH je učestvovao u realizaciji brojnih programa poput velikih regionalnih i međunarodnih konferencija o stanju i prijedlozima za revitalizaciju kulturne i prirodne baštine u regionu JI Evrope, seminara, radionica, štampanju publikacija i slično.

Predsjednica ICOM-a BiH i direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka govoreći za Fenu o akrivnostima bh. komiteta ICOM-a u doba pandemije, ističe da pandemija korona virusa nije usporila rad redovnih aktivnosti ICOM-a BiH.

– Samo smo se prilagodili novim okolnostima u kojima se cijeli svijet našao, naše aktivnosti vodile su se na nekim drugim platformama. I tokom pandemije urađeno je mnogo – edukacije, seminari, promocije, izložbe, Međunarodni dan muzeja i Europska noć muzeja, rad na Crvenoj listi ugroženih predmeta jugoistočne Europe, aktivno učešće u radu na novoj svjetskoj definiciji muzeja (koja će biti usvojena na Generalnoj konferenciji ICOM-a i Generalnoj skupštini ICOM-a u augustu, u Pragu) samo su neke od aktivnosti koje se nisu prekidale ni tokom pandemije – podvukla je Leka.

Ona također podsjeća da ICOM BiH, u suradnji sa nacionalnim komitetima ICOM-a u regionu, ICOM SEE – Regionalnom alijansom za JI Evropu, ICOM-om Evrope, Ministarstvom civilnih poslova BiH, UNESCO uredom u BiH, te bosanskohercegovačkim muzejskim, ali i relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama, učestvuje u realizaciji programa na podizanju svijesti i edukaciji o šteti koju mogu prouzrokovati ilegalna iskopavanja, nezakonit izvoz ili krađa kulturnih dobara.

Cilj ovih aktivnosti, pojašnjava Leka, je povećanje svijesti o problemu ilegalne trgovine kulturnim dobrima, te jačanje međunarodne stručne i tehničke saradnje izradom buduće baze podataka ukradenih kulturnih dobara i onih izloženih riziku od krađe, kako onih koja se nalaze u zemlji tako i onih u inozemstvu. Kroz obrazovanje baštinskih stručnjaka iz BiH i prezentaciju stanja pokretne kulturne baštine nastale izmjenama granica i carinske kontrole, koje omogućavaju i lakši odliv kulturne baštine izvan zemlje porijekla, ICOM BiH posebno ukazuje na probleme vezane uz ilegalnu trgovinu kulturnim dobrima, te predlaže rješenja i mjere za efikasnu zaštitu i osiguranje muzeja i kulturne baštine od krađa i nedopuštene preprodaje predmeta, uključivši i one s arheoloških lokaliteta, etnografskih cjelina i drugo. Kroz realizirane programe uspostavljena je međunarodna saradnja u ovoj oblasti i stalna razmjena informacija.

– Odluka da se napravi ICOM-ova Crvena lista za JI Evropu uslijedila je nakon niza seminara o temi zaštite kulturnog nasljeđa u JI Evropi održanih između 2012. i 2015. godine, te pokazatelja da u JI Evropi postoji jasna interakcija između transfera kulturnih dobara i kriminalnih grupa uključenih u trgovinu drogom ili oružjem. Od 2016. godine, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, UNESCO uredom u Sarajevu, i nadležnim državnim i entiteskim institucijama, ICOM BiH učestvuje u realizaciji sastanaka radne grupe za implementaciju UNESCO Konvencije iz 1970. godine, s ciljem jačanja koordinacije aktera u borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima – istakla je predsjednica ICOM BiH Alma Leka..

Leka je podvukla da Crvene liste od 2000. godine uspješno pomažu pojedincima, organizacijama, policiji i carinicima da identificiraju ugrožene predmete i spriječe njihovu ilegalnu preprodaju ili izvoz. Liste se dopunjuju novim predmetima i nisu konačne.

ICOM-ova Crvena lista predstavlja popis predmeta koji su u potencijalnom riziku, ali su na sigurnom i u posjedu i vlasništvu su matičnih ustanova. ICOM-ove Crvene liste su jedan od najvažnijih instrumenata u borbi protiv nedozvoljenog prometa kulturnih dobara. Međunarodno su priznate i korištene u edukaciji, ali i pri podizanju svijesti, a onda i u praksi.

Crvenom listom kulturnih dobara izloženih riziku (Red List of Southeast European Cultural Objects at Risk), koja je zvanično obavljena u oktobru 2021. godine, obuhvaćeno je ukupno 10 zemalja JI Europe – Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Slovenija. Riječ je o predmetima i kategorijama predmeta kojima najviše prijeti uništenje, krađa, pljačka, preprodaja i nezakonita trgovina. ICOM je jedina međunarodna muzejska organizacija u ekspertnoj mreži šest organizacija (UNESCO, UNIDROIT, INTERPOL, WCO i UNODC) priznatih od UN-a u borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima.

Na Crvenoj listi ugroženog kulturnog nasljeđa jugoistočne Evrope iz Bosne i Hercegovine nalaze se, trenutno, Keramička ženska figurica, Butmir-Sarajevo, 5. tisućljeće prije Krista, Zemaljski muzej BiH; Keramička figurica glave, Butmir-Sarajevo, 5. tisućljeće prije Krista, Zemaljski muzej BiH; Ikona Sveti Dimitrije na konju, Umjetnička galerija BiH; Iluminirani židovski kodeks Hagada, Sarajevo, Zemaljski muzej BiH.

– Objavom predmeta na ovoj Crvenoj listi ICOM želi pomoći stručnjacima, policiji, te svim relevantnim institucijama da registriraju ugrožene umjetnine i one koje su zaštićene važećim zakonima i nacionalnom legislativom, te da se što bolje i kvalitetnije zaštite potencijalno ugroženi muzejski/baštinski predmeti, od uništenja, krađe, pljačke te nezakonite trgovine, s područja JI Europe, a ponajprije s područja Bosne i Hercegovine. Budući da je ova Crvena lista za JI Europu spisak moguće ugroženih tipičnih predmeta na prostoru JI Europe koji su najviše podložni riziku od krivotvorenja, krađe i slično, sve predmete i kategorije predmeta koji se nalaze na njoj, a koji su i ovim putem zaštićeni, bit će u slučaju otuđenja i krađe i sl., mnogo lakse pronaći, jer je Crvena lista ICOM-a glavno sredstvo u borbi protiv ilegalne trgovine kuturnim dobrima u svijetu – istakla je predsjednica ICOM-a BiH Alma Leka.

Govoreći o ulozi komiteta ICOM BiH u povezivanju muzejskih stručnjaka, Leka kaže da je jedan od ciljeva i važna misija ICOM-a BiH i unaprjeđivanje suradnje, poticanje međusobne pomoći i razmjene informacija između članova a posebno podržavanje i promicanje ciljeva i svrhe ICOM-a među muzejskim stručnjacima i muzejima u BiH, održavanje komunikacije između ICOM-a i njegovih članova u Bosni i Hercegovini. Suradnja s međunarodnim komitetima ICOM-a i s međunarodnim organizacijama koje imaju veze s muzejskom strukom i muzejskim ustanovama, je također veoma bitan segment podrške radu muzeja u BiH i regiji.

– Bitno je naglasiti da, putem Regionalne alijanse ICOM-a za JI Europu (RA ICOM SEE), koja je jedna od najaktivnijih u ICOM-u, a koja postoji od 2005. godine, ICOM pomaže muzejima u regiji JI Europe. Glavni cilj RA ICOM SEE je poboljšanje razumijevanja između muzeja i sektora baštine implementacijom visokih standarda profesionalnog ponašanja i novog trenda u muzeologiji. Suradnja u regionu je ubrzana uprkos političkim, etničkim, vjerskim, kulturnim i drugim razlikama. RA ICOM SEE nastoji biti dio pokretačke snage koja će dovesti do pozitivnih promjena u našim muzejima i očuvanju baštine uzimajući u obzir specifične potrebe u regionu jugoistočne Evrope – podvukla je Leka.

Govoreći o aktivnostima Muzeja Sarajeva, Leka navodi da je velik izazov s kojim se danas susreću muzeji kroz promjenu odnosa prema svojoj publici. Muzeji se sve više “demokratiziraju” i prestaju biti samo hramovi namijenjeni eliti, nego mjesta susreta i razgovora o baštini. Suvremeni muzeji, muzeji 21. stoljeća traže načine kako bolje razumjeti svoje korisnike i kako se približiti lokalnoj zajednici.

– Muzejska sredina pruža odlične uvjete za aktivno učenje i stjecanje iskustava. Učenje i edukacija važni su kako bi se moglo spoznati društvo, ali i sami sebe, te vlastiti identitet, te se zbog toga ono mora provoditi od rane dobi. Posebna važnost stavlja se na iskustvo koje se dobiva prilikom posjeta ili učenja unutar muzeja. Muzeji su odavno prepoznati kao mjesta učenja i drugačijeg iskustva učenja. Javljaju se i novi oblici učenja koji uključuju digitalnu tehnologiju koja muzejima može pripomoći pri online interaktivnoj edukaciji i poboljšanju komunikacije s publikom – podvukla je predsjednica ICOM-a BIH i direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka.

Ona ističe i da se muzej usredotočava i na ljude treće životne dobi, pri čemu dolazi do povezivanja ljudi i razmjena ideja kao i do međugeneracijskog učenja.

– Kada se spominje edukacija, najčešće se pri tom misli na mlađe osobe (učenike, studente itd.), a rjeđe na starije osobe. Muzealci su prepoznali osobe treće životne dobi kao jednu od kategorija svojih posjetitelja. Razvijaju se različiti program –radionice, seminari, kako bi se poboljšalo obrazovanje i aktivni život starijih osoba. U organizaciji edukacije u muzeju vrlo je važno kvalitetno prezentirati muzejsku zbirku te uzeti u obzir potrebe i interese posjetitelja – navela je Leka.

Ona je podvukla da je jedna od manifestacija koja se smatra bitnom za za približavanje muzeja široj publici, odnosno, privlačenje različite vrste publike, i koja unaprjeđuje muzejsku djelatnost i percepciju muzeja, te u konačnici povećava muzejsku publiku jeste Međunarodni dan muzeja i Evropska noć muzeja (koja se u BiH obilježava od 2006. godine, a Muzej Sarajeva jedna je od prvih institucija koja je počela da obiljezava ovu manifestaciju), u kojoj muzej do kasno u noć, uz besplatan ulaz nudi publici različite muzejske sadržaje – vođenje kroz stalne i povremene muzejske postavke, izložbe, seminare, radionice, različite promocije, koncerte…

Govoreći o posjetama Muzeju, Leka navodi da je u 2020. i 2021. godini zabilježen veliki pad posjećenosti Muzeja Sarajeva, a uzrokovan pandemijom koronavirusa.

– Ove godine posjeta, kao ona iz 2019. godine, vratila se u naš grad, u muzeje. Najveća posjećenost muzeja je u ljetnom periodu, kada je i najveća turisticka posjeta gradu. Tokom ljeta muzej najviše posjećuju strani turisti, koji su oduševljeni našim muzejima, kulturno-historijskim naslijeđem i historijom našeg grada, te manjim dijelom naša dijaspora – zaključila je na kraju razgovora za Fenu predsjednica ICOM-a BiH i direktorica Muzeja Sarajave Alma Leka.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.