Kultura

zemaljski muzej

Dodjela Certifikata o UNESCO-ovoj zaštiti tradicije kosidbe na Kupresu 3. jula

28/06/2021

Zaštitu je iniciralo Udruženje "Kupreški kosci", a nominaciju pokrenulo Federalno ministarstvo kulture i sporta

Certifikat o uvrštavanju tradicije kosidbe trave na Kupresu na Reprezentativnu listu nematerijelne baštine UNESCO-a bit će dodijeljen 3. jula, najavljeno je danas na pres-konferenciji u Sarajevu, održanoj u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Dan kasnije, 4. jula, na području Kupresa će biti održano tradicionalno takmičenje kosaca.

Kupreška tradicija kosidbe trave ručnim kosama je četvrti element iz prebogate tradicije Bosne i Hercegovine koji se zaštićuje UNESCO-ovom Reprezentativnom listom nematerijalne baštine čovječanstva.

Zaštitu je iniciralo Udruženje “Kupreški kosci”, a nominaciju pokrenulo Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Resorna ministrica Zora Dujmović je na današnjoj pres-konferenciji kazala da je put do ovog uspjeha bio višegodišnji proces, ne bez opstrukcija i nekorektnih prigovora o “seljačkoj kulturi”. “Ali zaboravićemo to”, dodala je te najavila nastavak aktivnosti na promociji još vrijednosti iz bogate baštine.

Predsjednik Udruženja “Kupreški kosci” Matko Ćurković izrazio je zadovoljstvo što je Zemaljski muzej BiH, koji će biti čuvar te baštine, prepoznao njenu vrijednost, a kao glavni cilj Udruženja na čijem je on čelu naveo zaštitu nematerijalnog i materijalnog blaga iz Kupresa.

Tradicija kosidbe u tom kraju, duga 250 godina prema pisanim tragovima, sačuvala je od gladi “naše djedove i pradjedove”, rekao je načelnik Kupresa Zdravko Mioč i dodao da predstoji obaveza njenog očuvanja za buduće generacije.

Po njegovim riječima, ta općina je ovim događajem dobila besplatnu promociju, a bit će prilike, kako je najavio, da kupreški kraj bude promoviran i drugim vrijednostima.

Ovaj uspjeh je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu, kazao je na pres-konferenciji Siniša Šešum, šef bosanskohercegovačkog ureda UNESCO-a.

Napominjući da su u procesu nominacije još dva elementa nematerijalne baštine BiH, Šešum ističe da je kupreški slučaj dokaz da se kultura ne događa samo u velikim urbanim centrima već i mnogo šire.

Na pres-konferenciji se obratio i v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić. Između ostalog je kazao da u etnološkim zbirkama te ustanove, od mnogih predmeta koji svjedoče o tradiciji kosidbe trave, oko 300 potiče samo iz kupreškog kraja.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.