Države bivše Jugoslavije maćehinski se odnose prema svojim umjetnicima

Umjetnički direktor Centra za vizualna istraživanja “Krug” i Bijenalne likovne internacionalne izložbe “Biblioteka – otvorena knjiga Balkana“ Božidar Plazinić smatra da sve države bivše Jugoslavije imaju sjajne umjetnike, ali da je odnos država prema njima maćehinski.

– Za političare svih tih država to nije važno, za njih je važan populizam. Ipak je ljudi koje umjetnost interesuje manje, a političare ta grupa ne zanima. Tako da imamo tiraniju mase nad elitom, pritom mislim na duhovnu elitu koja nikoga ne interesuje – kaže za Fenu.

Plazinić naglašava da se kultura uglavnom spominje u marketinške svrhe, dok u oblasti zaštite kulture države nisu baš ažurne što smatra značajnim gubitkom.

– Ostat će tamna mrlja da imamo sjajne umjetnike, a da iza njih ne stoji država. Da bismo promovirali svoju kulturu, iza umjetnika mora da stoji i država. To što djelujemo pojedinačno, trenutak je koji prođe. Dugoročno, da bi to bilo i prepoznatljivo značajna je i bitna podrška države – naglasio je.

Inicijator je okupljanja umjetnika iz država bivše Jugoslavije u projektu Bijenalna likovna internacionalna izložba “Biblioteka – otvorena knjiga Balkana“. Taj projekt nastao je 2006. godine kao odgovor na situaciju u društvu i nema prvenstveno umjetničku dimenziju.

– U situaciji kad je i Crna Gora (kao posljednja) istupila iz sastava bivše Jugoslavije umjetnici su osjećali odgovornost, ali im pozicija nije omogućavala da utječu na te događaje. Taj transfer odgovornosti desio se i meni te sam htio napraviti nešto kreativno što bi me povezivalo s vremenom i prostorom bivše Jugoslavije – kazao je.

Prisjeća se da je tada nekolicini vrsnih umjetnika s područja bivše Jugoslavije predložio da naprave izložbu koja neće zavisiti ni od koga (budžet, institucije….), nego će jednostavno pokazati da postoji jedinstveni prostor koji ni danas ne može, tek tako, biti prekinut ekonomskim i političkim razlozima „kao što se ni zrak na Drini ne može dijeliti“.

– Došli smo do desetak umjetnika iz bivše Jugoslavije koji su pravili mrežni sistem i uključili umjetnike Balkana pa i svijeta. Tako je, mrežnim sistemom, angažmanom umjetnika nastala ta izložba. Potom su se javile neke institucije koje su također željele sudjelovati i predložiti svoje umjetnike – priča.

Ističe period kad su se u taj proces uključili umjetnici iz Sarajeva (Edo Numankadić i Strajo Krsmanović) i 2006. kad je izložba postavljena u Colegiumu artisticumu. Ta suradnja, dodaje, još traje.

Naglašava da se u tom projektu umjetnici mijenjaju. On kao glavni selektor odabire nekoliko umjetnika koji potom biraju svoje kolege, a oni opet svoje. Tako se taj krug zatvara, pa ih ponekad bude i stotinjak.

– Ove godine, na izložbi u Čačku, sveli smo to na 67 umjetnika koji su radove izložili na oko 2.500 m2. Tim povodom priredili smo i koncert na kojem tradicionalno nastupaju značajna umjetnička imena iz Evrope i svijeta – rekao je. Naglašava da se insistira i na sudjelovanju umjetnika mlađe generacije iz država bivše Jugoslavije.

Upitan hoće li se proširivati broj sudionika tog projekta, Plazinić kaže da su oprezni u izboru te razmišljaju da smanje broj autora zarad kvaliteta „sve dok se situacija ne promijeni jer je ovo projekt bez budžeta“.

“Biblioteka – otvorena knjiga Balkana” likovna je manifestacija umjetnika balkanskog regiona i gostujućih država nastala 2006. godine, a održava se svake druge godine u Čačku.

U Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu ranije ovog mjeseca postavljen je dio radova s pete Bijenalne likovne internacionalne izložbe “Biblioteka – otvorena knjiga Balkana”, koja je realizirana u suradnji s Centrom za vizualna istraživanja “Krug”.

Na petom Bijenalu nazvanom “Čiju pesmu pevam”, po izboru i u organizaciji slikara Božidara Plazinića, radove su izložila 62 umjetnika iz više od 20 država. Zbog prostora i troškova transporta, u Umjetničkoj galeriji BiH izložena su djela 32 autora iz 12 država.