Kultura

den hag

“Embargo 1991-2020”, nova instalacija konceptualnog umjetnika Almira Derviševića

24/02/2020

Autor i u tom projektu razmišlja o temi embarga s obzirom na to da, kako je naglasio, doživljava da je primjena embarga još zastupljena

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević realizirao je novu instalaciju ispred zgrade Internacionalnog suda pravde (Palače mira) u Den Hagu, pod nazivom ‘Embargo 1991-2020’.

Autor i u tom projektu razmišlja o temi embarga s obzirom na to da, kako je naglasio, doživljava da je primjena embarga još zastupljena.

– Mišljenja sam da je zastupljen embargo na razvoj države Bosne i Hercegovine i na razvoj čovjeka, na osnovu univerzalnih vrijednosti. Osmišljeni su sistemi koji blokiraju taj razvoj, a u konačnici svi građani Bosne i Hercegovine su gubitnici, imajući u vidu kvalitetu života koji žive. Tragajući za obnovom našeg bosanskoga identiteta nastala je i ova instalacija – naglasio je za Fenu Dervišević.

Okarakterizirao je to kao skromni pokušaj da ‘inspiriramo jedni druge i činimo dobro, razlikujemo dobro od zla’.

Projekt ‘jake bosanske države vidi prvenstveno u uspostavi vladavine prava i pravde, kao i ostalih univerzalnih vrijednosti koje su tokom agresije ugrožene, zapostavljene’.

– Obnovom tih vrijednosti obnovit ćemo naše iskreno bosansko biće, osnažiti ga i učinit sposobnim da bude nosilac univerzalnih vrijednosti i dobra, odlučno i u stanju da se suprotstavi zlu. Mi, alternativu nemamo – poručio je.

Almir Dervišević postavio je, na istoj lokaciji prošle godine, instalaciju ‘Embargo’ kao sjećanje na 25. septembar 1991. kad je UN donio odluku o embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme na prostoru tadašnje Jugoslavije.

Ta instalacija odnosila se na primjenu embarga na naoružanje u Bosni Hercegovini tokom agresije. Želja autora bila je, kako je tada kazao, inspirirati istraživače da detaljnije utvrde sve posljedice embarga na dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Realizirao je i ranije, u okviru projekta “Pravda za BiH, autobusno stajalište Internacionalni sud pravde”, mnoge instalacije poput djela ‘Pravda za sve, svi za pravdu’ koje čini prijevod te rečenice na desetke jezika svijeta.

Na to su ga, kaže, motivirale žrtve nepravde, ubijeni, ranjeni, mučeni, pokradeni, obespravljeni građani BiH, žrtve i počinioci zločina i agresije kako iz prijeratnog, tako i iz ratnog odnosno poslijeratnoga perioda.

Autor je i projekta ‘Pozor Mine’, a postavio ga je na istom mjestu (ispred Internacionalnoga suda pravde) 2016. godine s nadom da će taj sud svojim radom doprinijeti da pravda vlada svijetom i zamijeni mine i minska polja na zemlji i u zemlji.

Radio je dugo na tom projektu koji ima za cilj doprinijeti jačanju svijesti društva o opasnosti od “mina i minskih polja”, u smislu da ukaže na problematiku čovjeka kao nosioca niz negativnosti unutar sebe. Autor upravo te negativnosti doživljava kao ”mine”, s obzirom na to da je njihovo negativno djelovanje na društvo ogromno.

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević (1972.) iz Sarajeva, živi i radi u Holandiji. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. U periodu 1994.-2004. studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. kao likovni umjetnik smjer kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.