Kultura

Sarajevo

Izložba “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević

07/12/2021

Veliki dio bogate arhivske građe prikupljen iz pozorišnih fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, arhive Narodnog pozorišta Sarajevo i privatnih kolekcija pojedinih scenografa, javnosti će biti prezentiran po prvi put

Monografija “Scenografija: prostor za snove; Narodno pozorište (1921–2021)“ bit će promovirana u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u petak, 10. decembra.

U povodu predstavljanja Monografije, Muzej u saradnji sa BKZ “Preporod” organizira i izložbu pod nazivom “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević koja će biti otvorena nakon promocije.

-U godini kada se proslavlja i obilježava značajan jubilej – 100. godišnjica od osnivanja najznačajnije institucije kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini – izložbom „Scenografija kroz vrijeme“, nastojali smo publici predstaviti razvoj scenografske umjetnosti u Narodnom pozorištu Sarajevo, od njegovog osnivanja, daleke 1921. godine pa do danas. Kada se podigne pozorišna zavjesa upravo je scenografija ono prvo što gledalac primijeti i upravo ona ostavlja prvi dojam na publiku, čineći značajan segment u cjelokupnom dojmu scenske čarolije – izjavila je Feni viša savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Amina Abdičević.

Ona podsjeća da tokom stogodišnjeg djelovanja sarajevskog Narodnog pozorišta, historija scenografije uključuje više od 160 domaćih i gostujućih scenografa, arhitekata i likovnih umjetnika koji su zajedno ostavili neizbrisiv pečat u razvoju scenografskog izraza.

Veliki dio bogate arhivske građe prikupljen iz pozorišnih fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, arhive Narodnog pozorišta Sarajevo i privatnih kolekcija pojedinih scenografa, javnosti će biti prezentiran po prvi put.

– Scenografi, autori tih vrijednih eksponata koji su bili tvorci likovnog iskaza u nastanku jedne predstave, istaknuta su imena u području pozorišne scenografije, ali među njima ima i značajnih bh. likovnih umjetnika. Njihovim radom na scenografijama u različitim periodima postojanja Narodnog pozorišta, ispisana su i svjedočanstva o modernim i savremenim putevima scenografije kao specifične primijenjeno-umjetničke oblasti u službi pozorišta – kazala je Abdičević.

Podsjeća da su nenadmašnim scenskim kreacijama, imena poput Paula Šnajdera, Staše Beložanskog, Hakije Kulenovića, Romana Petrovića, Vladimira Žedrinskog, Zuke Džumhura, Veselina Badrova, Strahinje Petrovića, Franje Likara, Miodraga Tabačkog, Mersada Berbera, Safeta Zeca, Affana Ramića, Osmana Arslanagića, Marijele Margete Hašimbegović i mnogih drugih, jednako važnih i značajnih imena ostavila neizbrisiv trag u pozorišnoj istoriji Bosne i Hercegovine.

– Nadamo se da ćemo kroz ovu jedinstvenu izložbenu postavku, u godini kada se obilježava i 60 godina djelovanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, skrenuti pažnju javnosti na dragocjene zbirke i eksponate koji su pohranjeni u pozorišnim fundusima Muzeja, kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i svjedočanstvo identiteta i dugovječnog kulturnog života – istakla je Amina Abdičević.

U radu na monografiji „Scenografija: prostor za snove (Narodno pozorište Sarajevo, 1921–2021)“ učestvovao je tim autora i stručnjaka koji čine Marijela Margeta Hašimbegović (scenografkinja i dipl. ing. arhitekture), Mirela Latić (teatrolog i komparativist), Igor Vučak (historičar umjetnosti i književni kritičar), Gradimir Gojer (pisac, reditelj i teatrolog), Amina Abdičević (muzejska savjetnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Tamara Sarajlić-Slavnić (lektor i kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH) i Branko Dursum (dizajner).

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.