Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Centar za kulture i mlade

“Ljubavna pisma Staljinu” predstava o slobodi govora i stvaralaštva

Ljubavna-pisma-Staljinu_05

Glavne uloge tumače Franjo Dijak, Anastasija Jankovska i Marko Torjanac

Na sceni Centra za kulturu i mlade večeras će biti izvedena predstava “Ljubavna pisma Staljinu“ koju je po tekstu španjolskog dramatičara Juana Mayorga, režirala Saša Broz u produkciji nezavisnog teatra Planet Art iz Zagreba.

Glavne uloge tumače Franjo Dijak, Anastasija Jankovska i Marko Torjanac.

Direktor Centra za kulturu i mlade (CKM) Armin Omerović naveo je da se ovom predstavom ujedno otvara i Internacionalna multimedijalna scena u ovom centru.

Gostovanje kazališta Planet Art realizovano je u saradnji sa Festivalom Sarajevska zima, čiji je direktor Ibrahim Spahić rekao da je Planet Art kazalište koje svijetu želi podariti drugačiji oblik, te da je riječ o predstavi koja govori o tome zašto je važno boriti se za slobodu govora i stvaralaštva.

Direktor kazališta Planet Art Marko Torjanac je istakao dugu i kvalitetnu saradnju s Festivalom Sarajevaka zima, podvukavši značaj koji kultura ima u saradnji BiH i Hrvatske.

Torjanac dodaje da je moto Planet Art kazališta “Kazalište koje se pita”.

Predstava “Ljubavna pisma Staljinu“ govori o dovođenju u pitanje slobode govora, te o autokratiji političkih sistema i novim jednoumljima. Kroz odnos Bulgakov-Staljin, predstava govori o odnosu umjetnika i vlasti.

Glumci Franjo Dijak i Anastasija Jankovska istakli su da ih raduje svako gostovanje u Sarajevu.

-Sinoć smo zalutali u sarajevskim ulicama i onda su nas ljudi pozvali kod sebe u kuću. Volim to u Sarajevu, tu gostoljubivost, humor – rekla je Jankovska.

Predstava “Ljubavna pisma Staljinu“ je povijesna fikcija inspirirana crticom iz stvarnog života njezinih protagonista – jednog od najznačajnijih ruskih pisaca Mihaila Bulgakova i diktatora Josifa Visarionoviča Staljina.

Drama obrađuje odnos totalitarizma i umjetnosti, autoritarnog vladara i pisca kroz osobni sukob Bulgakova i Staljina te propituje cijenu i granicu slobode i slobodne misli tada, kao i danas.