Kultura

konjic

Manifestacija “Kasim Prohić – činiti i biti” održat će se u online formatu

30/11/2020

O životu i djelu Kasima Prohića govorit će akademik Dževad Karahasah, profesori Senadin Lavić, Sanjin Kodrić, Sead Šemović, zatim Irma Marić, književnik Stevan Tontić i glumac Hasija Borić-Stojić

U organizaciji Narodnog univerziteta Konjic u ponedjeljak navečer u online formatu održat će se četvrta manifestacija “Činiti i biti”, posvećenu filozofu, profesoru estetike i suvremene filozofije Kasimu Prohiću.

O životu i djelu Kasima Prohića govorit će akademik Dževad Karahasah, profesori Senadin Lavić, Sanjin Kodrić, Sead Šemović, zatim Irma Marić, književnik Stevan Tontić i glumac Hasija Borić-Stojić.

Biografiju profesora Prohića predstavit će učenici Opće gimnazije Konjic, priopćili su iz Narodnog univerziteta Konjic.

“Posebno smo zahvalni uvaženim profesorima, književnicima i umjetnicima, poštovaocima djela prof. dr. Kasima Prohića koji su nam ove godine, na naš zahtjev, slanjem viber, whatsapp i sličnih video formata, omogućili da priredimo online program i na taj način omogućili da sačuvamo kontinuitet sjećanja i pamćenja na uvaženog prof. dr. Kasima Prohiča”, rekao je direktor Narodnog univerziteta Konjic Benjamin Mušinović.

Prohić je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Rodio se u Konjicu 1937. godine. U svom rodnom gradu je završio gimnaziju, a tijekom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima.

Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960., a već sljedeće godine biva izabran za asistenta profesora Fohta na katedri za estetiku. Iste godine počinje objavljivati stručne radove u časopisima “Izraz” i “Pregled”.

Svoju prvu knjigu “Odvažnost izricanja” objavio je 1970. godine, a ubrzo nakon toga objavio je “Figure otvorenih značenja – fenomenologija”.

1972. imenovan je za glavnog urednika poznate filozofske biblioteke “Logos”, a tu funkciju obavljat će sve do svoje smrti. Iste godine u sarajevskoj “Svjetlosti” izlazi i njegova studija o djelu Meše Selimovića “Činiti i biti”, a dobiva i zvanje izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Godine 1979. Prohić je izabran za glavnog urednika novog filozofskog časopisa “Dijalog” (koji i dan danas izlazi u Sarajevu). Godine 1980. objavljuje u “Nolitu” studiju “Prizma i ogledalo”, koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu.

Izostavio je studiju o Valteru Benjaminu s namjerom da je objavi u posebnoj knjizi koju nije uspio za života završiti. Za “Prizmu i ogledalo” dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša.

Iste godine postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Umro je nakon kratke i teške bolesti u zagrebačkoj bolnici Rebro 1984. godine.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.