Manjine su oduvijek bile mjerilo demokratičnosti jednog društva

Manjine su oduvijek bile mjerilo demokratičnosti jednog društva, pa je zbog toga i istraživanje njihovog položaja važno ne samo za historiografiju nego i veliki izazov za sve društvene nauke, izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik Udruženja za modernu historiju (UMHIS) prof. dr. Husnija Kamberović u povodu izlaska iz štampe knjige “Historijski pregled na razvoj i položaj nacionalnih manjina u Sarajevu i Bosni i Hercegovini”.

Knjiga je upravo izašla iz štampe u izdanju UMHIS-a, a radi se o zborniku radova nastalom kao rezultat naučnog skupa održanog u decembru 2015. u organizaciji ovog udruženja. Kako je istaknuto u knjizi, u vrijeme kada BiH bezuspješno pokušava riješiti važno pitanje ustavnih promjena kojim bi se svim manjinskim zajednicama ukinula diskriminatorska ograničenja u smislu uživanja građanskih prava, u Udruženju su smatrali da i historičari mogu dati svoj doprinos u ovom procesu proučavajući ulogu i značaj nacionalnih manjina u BiH i posebno u Sarajevu, koje je bilo i jeste primjer multikulturalnosti.

Prof. Kamberović naglašava da je Bosna i Hercegovina u svojoj historiji imala različita iskustva sa svojim manjinskim zajednicama, i možda je baš ona najbolji primjer koji pokazuje kako se vremenom mijenjao položaj manjinskih zajednica u jednom društvu, kako su se neke od njih postepeno transformirale iz manjinske u dominantne skupine.

– Jevreji, Romi, Česi, Slovaci, Poljaci, Nijemci i gotovo sve druge manjinske zajednice sastavni su dio povijesnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Dovoljno bi se bilo samo zapitati kako bi danas izgledalo Sarajevo bez doprinosa čeških arhitekata u izgradnji grada ili kako bi Bosna i Hercegovina izgledala bez doprinosa koji su dali brojni drugi graditelji, zanatlije, muzičari, slikari, slobodni umjetnici, a mnogi su pripadali “manjinskim” skupinama – kazao je.

Naglasio je da ova knjiga Udruženja za modernu historiju pruža temeljne informacije o položaju i razvoju nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini u modernom dobu.

– Tema je danas posebno aktuelna te će sigurno doprinijeti daljoj afirmaciji vijednosti pluralnog društva u Bosni i Hercegovini, koje se posljednjih decenija suočava s velikim izazovima – kaže prof. Kamberović.

Do kraja 2017. Udruženje priprema još nekoliko izdanja knjiga (o Bosni i Hercegovini u vrijeme socijalističke Jugoslavije, o raznim temama iz ekohistorije, ali i jednu zanimljivu knjigu o intelektualcima u povijesti Bosne i Hercegovine). Za 2018. iz Udruženja najavljuju nekoliko događaja vezanih za rasprave o važnosti odluka Berlinskog kongresa 1878. i povodom 100 godina od stvaranja jugoslavenske države. Na te skupove dolazak je već potvrdio niz historičara iz Evrope. Također se s partnerima iz Evrope, ali i drugih univerzitetskih centara s Balkana (od Pule do Skoplja) intenzivno odvijaju razgovori o zajedničkom organiziranju događaja (trbine, predavanja) povodom 70 godina od sukoba s Informbiroom i studentskih pokreta na Balkanu 1968. godine.