Kultura

Nacionalni arhiv Latvije s izložbom o traganju baltičkih naroda za slobodom

19/04/2017

“Baltički lanac – Akt u ime slobode” naziv je izložbe kojom se ovdašnjoj publici predstavio danas u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo Nacionalni arhiv Latvije, donoseći priču o traganju baltičkih naroda za slobodom.

Postavku je organizirao Arhiv Federacije BiH, nakon što je prošle godine u Rigi postavio izložbu “Srebrenički inferno”.

Nacionalni arhiv Latvije prezentirao je tematsku izložbu s crno-bijelim fotografijama, uz prateći videosadržaj, koja oslikava vrijeme uoči raspada Sovjetskog saveza. Narod triju baltičkih republika – Latvije, Litvanije i Estonije 23. augusta 1989. godine organizirao je lanac od oko dva miliona ljudi dug 600 kilometara da bi povezali glavne gradove te tri republike. Tražili su slobodu nakon 50 godina sovjetske okupacije.

Posjetioce je pozdravila direktorica Nacionalnog arhiva Latvije Mara Sprudža, naglasivši da je ova postavka posvećena fenomenu nenasilnog otpora – Baltičkog lanca, a riječ je o mirnim demonstracijama kada su narodi triju zemalja potvrdili jedinstvo u naporima na ostvarivanju slobode.

Baltičke zemlje, podsjetila je ona, Sovjetski savez je okupirao 1940. godine, uz prethodni dogovor s nacističkom Njemačkom. Tajni sporazum o tome potpisan je 1939. u Moskvi, a prateći dokument nazvan je pakt Hitler-Staljin ili pakt Molotov-Ribbentrop.

– U Berlinu, Lenjingradu, Moskvi, Melburnu, Štokholmu, Tbilisiju, Torontu i drugim mjestima širom svijeta održani su skupovi podrške kao vid solidarnosti s Baltičkim lancem. Najveće postignuće ovog zajedničkog protesta je što je on natjerao Sovjetski savez da prizna zločine iz prošlosti. SSSR je priznao postojanje pakta Molotov-Ribbentrop i objavio njegovo formalno poništenje. Ovo je bio jedan od najvažnijih koraka na putu obnove nezavisnosti baltičkih država – istaknula je ona.

Riječi dobrodošlice uputio je direktor Arhiva Federacije BiH Adamir Jerković, podsjetivši na teški historijski period koji su Latvija, Litvanija i Estonija prošle tokom sovjetske diktature, kada su mnogi doživjeli tešku ličnu sudbinu interniraca u hladnom Sibiru, a znatan broj odvedenih nikada se više nije vratio svojim porodicama.

Za Jerkovića Baltički lanac je bio jedan od najemotivnijih i politički značajnijih demonstracija kojima su tri baltičke republike dale do znanja svijetu da one nikada nisu svojevoljno odustale od svoje državnosti i historije.

Izložba “Baltički lanac – Akt u ime slobode” bit će otvorena još sutra u Centru za djecu i omladinu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.