Narod uvijek plaća, vrijeme je za čovjeka

O značaju opisanog događaja u filmu kao i o porukama koje nosi, govorili su prof.dr. Slavo Kukić, prof.dr. Esad Bajtal, Dragan Simić oficir bivše JNA i Amir Reko, časnik Armije BiH i glavni akter filma, dok je moderator bio mr.sc. Marko-Antonio Brkić. ‘Makedonac’ je, kako je istaknuto, i najava snažnijeg političkog angažmana  Pokreta BiH kao i samog glavnog protagoniste u filmu Amira Reke.

Odbio ‘čišćenje stanovništva’

Film ‘Makedonac’, redatelja Faruka Sokolovića, istinita je priča o pobjedi dobra i ljudskosti nad osvetoljubivošću i mržnjom. Priča prati Amira Reku, nekadašnjeg oficira koji iz JNA dezertira izbijanjem sukoba u BiH. Zbog visoke vojne izobrazbe i diplome Vojne akademije, postaje zapovjednik 43. drinske brigade Armije BiH u Goraždu, koji je samo nekoliko dana nakon što su mu srpski vojnici u rodnom selu Gudelj ubili majku, djeda i petero rođaka, spasio 44 mještana sela Bučje.

Zbog strateškog položaja sela Bučje i naoružanih mještana, ovo selo predstavljalo je važan cilj za obje sukobljene strane – i Vojsku Republike Srpske i nekadašnju JNA s jedne strane i za Armiju BiH s druge strane. Unatoč zapovijedi brzog “čišćenja sela”, Reko je pozvao mještane na mirnu predaju oružja. Zadobivši njihovo povjerenje, spasio je 45 života. O ovome i danas svjedoče, sa zahvalnošću se sjećajući njegovog poteza.

Film, također, govori i o prijateljstvu Reke i Dragana Simića, koje datira još iz službovanja iz nekadašnje JNA. Simić oficir JNA, i sam riskirajući život, pomaže Reki pri prijelazu preko teritorija pod srpskom kontrolom do bošnjačkog teritorija i Goražda.

Film ‘Makedonac’ univerzalna je priča o časnom vojniku u ratnom vihoru koji, unatoč svojoj osobnoj boli i gubitku, nije dopustio da ga obuzme mržnja i osvetoljubivost.

“Nekoliko dana nakon što sam dobio izvješće da su moja majka, djed i mještani živi zapaljeni, to je bio za mene šok, kreće sustavni napad na selo koje je bilo važan strateški cilj za srpske snage u namjeri osvajanja Goražda, i imalo je dobro naoružane mještane, većinom srpske nacionalnosti. Ratno Predsjedništvo izvršilo je procjenu i odluku da se selo razoruža i očisti, iako ja taj izraz nikada nisam razumio niti volio. Ja sam dobio izvršiti to naređenje pored toga što je bio u tijeku napad Srba sa svih strana i dobio sam kritike od strane zapovjednika TO da ‘ja ne želim očistiti to selo'”, kazao je Reko o jednom od najvažnijih događaja u njegovom životu.

Potom je, kako je rekao, poslana druga jedinica za “čišćenje stanovništva”, ali sam i to je spriječio.

“Svojim autoritetom postigao sam da se ljudi iz tog sela predaju meni i da tako spasim njihove živote. Rekao sam im da su Srbi prije tri dana zapalili moju majku, mogu vam se osvetiti ali to neću raditi i svima vama ću pomoći. Tako sam i uradio. Svi su danas živi, spašeni i svi su svjedoci u dokumentarnom filmu”, istaknuo je on.

To je događaj za koji je i sam Reko smatrao da treba biti prenijet za sljedeće generacije, pogotovo u sadašnje vrijeme.

‘Ovo što smo uradili bilo je potpuno normalno’

Dragan Simić, nekadašnji Rekin kolega iz vremena službe u JNA, a koji mu je i sam pomogao prilikom prelaska preko srpskog do bošnjačkog teritorija, kazao je da je ono što su on i Reko uradili bilo nešto potpuno normalno.

“Niti on, a niti ja, nismo znali da ćemo nakon 20 i kusur godina nekome prepričavati što smo uradili. Jednostavno, to je bilo ljudski i prijateljski, potpuno normalna priča dva časnika/oficira, ma koliko god volio tu bivšu državu i Armiju ili ne, ona je nas tako odgajala. Ponovno bih naglasio da je to jednostavno i odgoj iz obitelji. Ako smo u prizmi rata i sukoba mogli uraditi takvo nešto, daleko smo sposobniji danas, u zrelim godinama, učiniti nešto bolje i plemenitije za buduće generacije”, kazao je Simić.

“Ja i Amir smo u tim ratnim vremenima uradili nešto što nije rijetkost, a danas smo stali ispred kamera i ispričali svoju priču, spremni i na pohvale i na kritike, ali toga se ne sramimo, a povijest će pokazati što je to značilo”, zaključio je Simić.

Obojica su se složila kako bi ponovno učinili isto i smogli snage za ljudskost u kaosu rata.

‘Uvijek je platio i plaća narod’

“Nažalost i u posljednjem ratu neki su olako pričali i prihvaćali rat, a isturili su časne i poštene, normalne ljude koji su išli u rat ginuti na prvoj liniji. Ovi koji su gurali u rat, oni su se bavili logistikom, pa su danas bogati i prebogati ljudi, a oni koji su ginuli, oni su pod zemljom ili su dobili odličja, kada su već pod zemljom, da im to bude čast. Uvijek su seljaci bila topovska hrana i tako bi se ponovno dogodilo. Sva sreća što imamo pametnije generacije u koje vjerujem i koji vide da je rat glupost”, komentirao je Reko.

Simić je dodao:”Što se tiče političara, njihova djeca nisu bila u ratu i na prvim linijama. Ja sam bio profesionalni vojnik i svuda je cijenu igre sa strane i domaćeg terena, platio narod. Nigdje nisam vidio ni jednog od bivših i sadašnjih političara kojima je život bio ugrožen.

Osvrćući se na temu dokumentarca ‘Makedonac’, akademik, prof.dr. Slavo kukić je kazao kako su danas skoro uništene univerzalne vrijednosti čovjeka. “Danas je umjesto brige za čovjeka, uvriježena briga za naciju, a ako je cijena toga čovjek – žrtvuje se za naciju. Suština je u tome da se, kroz ‘talasanje masama’ i prikaza kao borbe za svoj narod, kao opći – prodaju bezočni osobni ili grupni interesi”, kazao je Kukić.

Prof.dr. Esad Bajtal zaključio je da je u ‘Makedonscu’ ključna riječ čovjek. “Zavjet Amirove majke koja mu je rekla da ‘budi čovjek’. To je imperativ kao božja zapovijed ‘ne ubij’. Dakle, to nije pogodba i čista želja i naredba majke koju je on izvršio i koja mu je bila važnija od svega drugog jer je čovječnost prepoznao kao vrhunsku vrijednost bivanja u kratkotrajnom ljudskom životu”, zaključio je Bajtal govoreći o, kazao je, “Rekinom velikom ljudskom gestu”.

Reko: I danas smo puni mržnje jedni prema drugima

Ovom prilikom Reko je najavio i politički angažman.

“Bez obzira kakve sudbine i rane nosimo, i danas smo puni mržnje jedni prema drugima, neiskrenosti, koja budi besperspektivnost i razara naše sveukupno kulturno-religijsko-nacionalno biće. Nismo povratili povjerenje jer nismo, svatko u svojem dvorištu, osudili vlastite zločince, a kultura mržnje i danas je naš primarni dijalog”, kazao je on, najavljujući formiranje Pokreta MOST BiH.

Naglasio je kako će težiti oslobađanju zabetoniranih demokratskih procesa i međunacionalnom dijalogu i pomirenju. “To smo dužni prema našim mladima”, zaključio je on.