Kultura

Narodno pozorište Sarajevo nastavlja sa fantastičnim pozorišnim ostvarenjima

16/01/2017

Na sceni Narodnog pozorište Sarajevo, u četvrtak, 19. 1. 2017. Sa početkom u 19:30 sati, publika će moći uživati u predstavi nastaloj u koprodukciji East West Centra Sarajevo i BNP Zenica autora i reditelja Harisa Pašovića “Mujo Suljo i Fata u društvu spektakla”.

Riječ reditelja

Prije rata, svako selo u BiH je imalo asfaltni put, struju, vodu i ambulantu. Svaki, najmanji grad je imao biblioteku i dom kulture. Nezaposlenost je bila minimalna. Skoro svako je imao stan. I radnička i seljačka djeca su mogla završiti fakultete. I radničke obitelji su mogli ići na ljetovanja i zimovanja. Zdravstvena zaštita je bila dobrai besplatna. Obrazovanje je bilo odlično. Onda smo glasali da promijenimo društveni sistem i da nam bude bolje. Rezultat je više od 100.000 mrtvih, stotine hiljada fizički i psihički obogaljenih ljudi, preko 2,5 miliona raseljenih. Također, uništeni su javni i privatni objekti, putevi, željeznice.Onda je počela privatizacija. Paralelno je počela Velika pljačka BiH. U potpunosti su propali industrija, zemljoradnja i stočarstvo. Obrazovanje se srozalo do polupismenosti. Teški kriminal je dramatično porastao.

Sada živimo u zemlji u kojoj je skoro polovina radno sposobnog stanovništva nezaposleno. Ogromna većina onih koji imaju posao jedva sastavljaju kraj sa krajem. Osjećamo se poniženim i počeli smo da se sramimo sami sebe.

U predstavi Mujo, Suljo i Fata u društvu spektakla pokušali smo da rastumačimo zašto smo tu gdje jesmo? A to mjesto gdje jesmo je ovo: najsiromašnija i najzaostalija zemlja u Evropi.

Ova predstava je politička komedija. To je teatar u tradiciji Piscatora, rusko umjetničke avangarde, Brechta, Wilsona i avangardnog filma. Filozofski diskurs u predstavi se nastavlja na djelo Društvo spektakla Guya Deborda.

Dio političke filozofije predstave su ulaznice za predstavu koje nemaju fiksnu cijenu. Gledalac plaća kartu onoliko koliko može, a može je preuzeti i besplatno.

Umjetnost pripada svima bez obzira na njegovu i njenu klasu, socijalni status, imovinsko stanje, naciju, vjeru ili ateizam. Svaki gledalac nam je jednako važan i jednako drag.

Bosansko narodno pozorište je 1978., kada je završena izgradnja, bilo jedno od najboljih objekata za kulturu u bivšoj Jugoslaviji. Neko je trideset godina stajao pored visoke peći u noćnoj smjeni i odvajao od svoje plate da bi se izgradila ova kuća umjetnosti. Danas je taj isti čovjek bez posla. On i njegovo dijete – nezaposleni mladi čovjek bez perspektive – imaju pravo da vide predstavu.

A mi nemamo pravo da i dalje uništavamo kapital koji su nam ostavili naši roditelji – teško radeći, odričući se, gradeći jedan bolji svijet. Proćerdali smo skoro sve što su nam ostavili. Jednu dostojanstvenu zemlju, koja je unatoč svim svojim nedostacima, bila zemlja ponosnih ljudi koji su imali ugodan život, doveli smo do bijede i jada.

Haris Pašović


U subotu, 21. januara 2017. godine u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta za sve ljubitelje operne umjetnosti, bit će izvedena naša dugo očekivana opera kompozitora Asima Horozića “Zmaj od Bosne” u režiji Ozrena Prohića, prema libretu Nijaza Alispahića.
Kostime za ovu operu kreirala je kostimografiknja Vanja Popović, koja uz Ozrena Prohića stvalja svoj potpis i na scenografska riješenja.

U predstavi sudjeluju solisti i hor Opere NPS, Balet NPS, Izudin Bajrović, Amar Bojičić, Nadin Đipa i Sarajevska filharmonija kojom će dirgovati Nada Matošević Orešković gošća iz Hrvatske.

Sadržaj predstave

Tridesete godine XIX stoljeća. U bosanskom gradiću Gradačcu stoluje mladi i moćni kapetan Husein-beg Gradaščević. Vrijeme skidanja neposlušnih bosanskih glava je prošlo, ali uznemirenost i nezadovoljstva još traju. Turska carevina je oslabila, i jedna od njenih europskih provincija (Bosna) u žiži je interesa velikih sila. Sultan Mahmud II i Visoka Porta čine sve da očuvaju nekadašnju moć Carevine uvodeći radikalne reforme, koje ne zaobilaze ni Bosnu, “sultanovo najdraže hise”.

U Bosni i nadalje tinja buktinja pobune, i u ovoj historijskoj burnoj sekvenci prerasta u pokret širokih razmjera na čijem je čelu najmlađi i najmoćniji kapetan Husein-beg Gradaščević. Počinju otvoreni sukobi bosanske vojske s Osmanlijama, i kruna tih sukoba je veličanstvena pobjeda Bosanaca na Kosovu polju, nakon čega se Husein-kapetan s vojskom vraća u Bosnu. Gradaščević se proglašava vezirom na Bosni, iz rodnog Gradačca prelazi u vezirski grad Travnik, gdje započinje svoje vladanje slobodnom i autonomnom zemljom Bosnom. Sultan Mahmud II ne miri se sa porazom i razvojem događaja u Bosni.

Priprema se za novi vojni pohod i zadužuje revnosnog Rešid-pašu da smiri i urazumi pobunjene Bosance, uvede red u Bosni, i sprovede pobunjene vođe na čelu sa Husein-kapetanom kao sužnjeve u Stambol. Istovremeno šalje Osman-pašu Gradaščevića, starijeg Huseinovog brata, u mirovnu misiju, koja doživljava potpuni neuspjeh.

Uzaludno je bilo i preklinjanje Huseinove majke Meleć-hanume da urazumi sina i nagovori ga na pokornost sultanu. Ni hercegovački ajani i kapetani nisu više uz Husein-bega, i na Sarajevskom polju gdje se odigrava presudna bitka, i oni mu otkazuju poslušnost i bore se na strani Osmanlija. Vojska Husein-kapetanova doživljava potpuni poraz. Sa užim krugom istomišljenika i članova porodice Husein-beg skloni se u rodnom Gradačcu, a zatim prebjegne preko Save u Osijek, na područje Austrougarske monarhije.

Husein-beg provodi teške dane izgnanstva u Osijeku. Preko prijatelja fra Ilije Starčevića uzaludno pokušava da ga primi Meternih ili car Franc u audijenciju, kako bi se razrješila sudbina i Husein-begova i sudbina njegovih prijatelja. Napokon stiže Herr Apel, ađutant generala Radoševića, i donosi pismenu odluku Ratnog savjeta u Beču kojom se naređuje ekstradicija Husein-bega i njegovih prijatelja u Beograd, a zatim u Stambol, gdje će Sultan i Visoka porta razrješiti dalji status zatočenih bosanskih pobunjenika. Husein-kapetan je morao ispoštovati ovu za njega ponižavajuću odluku.

Nakon dolaska u Tursku zatočenici su smješteni u tvrđavu Trapezunt na obali Crnog mora. Opet traju teški dani zatočeništva i neizvjestnosti. Napokon dolazi sultanov izaslanik i saopštava Husein-begu da će ga konačno primiti u audijenciju osobno sultan Mahmud II. Sultan pokušava da urazumi Gradaščevića, nudi mu oslobađanje prijatelja, nudi mu visoka odličja i lagodan život, samo da se odrekne Bosne i borbe za njenu autonomiju. Husein-beg odbija sve sultanove laskave ponude, nanovo biva vraćen u podrume Trapezunta, u kojima ubrzo skončava svoj mladi život.

Komentari