Nova knjiga posvećena historiji urbanog razvoja BiH

“Prilozi historiji urbanog razvoja BiH u 20. stoljeću” naziv je nove knjige koju je upravo objavilo Udruženje za modernu historiju.

– Ovaj zbornik radova otkriva našu namjeru da u narednom razdoblju veću pažnju poklonimo proučavanju urbane historije Bosne i Hercegovine – rekao je za Fenu tim povodom predsjednik Udruženja prof. Husnija Kamberović.

Po njegovim riječima, Udruženje za modernu historiju, koje je u posljednje dvije godine organiziralo već četiri naučna skupa, želi postati centar u kojem će se narednih godina razgovarati o tim temama.

– Već imamo koncept da tokom 2017. organiziramo jedan veliki načni skup posvećen socijalističkoj urbanizaciji u jugoistočnoj Evropi. Očekujemo sudjelovanje većeg broja historičara iz drugih, i to ne samo postjugoslavenskih zemalja, nego i drugih bivših socijalističkih zemalja (Albanije, Bugarske, Rumunije), ali i historičara iz drugih zemalja koji se bave tim temama – kazao je on.

Udruženje za modernu historiju je u oktorbru 2015. godine u Mostaru organiziralo naučni skup pod naslovom Urbani razvoj Bosne i Hercegovine u stoljeću rata 1914 – 2014. Cilj je bio potaknuti historičare, kao i naučnike iz drugih oblasti, da se bave istraživanjem urbane historije BiH, posebno urbane historije u 20. stoljeću. U kontekstu općih teorijski saznanja o razvoju gradova, namjera je bila i sagledati razvoj pojedinih bosanskohercegovačkih gradova, ali i razaranje tih gradova u ratnim vremenima. Na skupu su sudjelovali historičari iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U ovom zborniku objavljujen je dio saopćenja sa tog naučnog skupa održanog 2015. godine.

Fedžad Forto u svom radu piše o uvođenju tramvaja u Sarajevu koncem 19. stoljeća i promjenama koje je taj čin uveo u gradski život. Izet Šabotić piše o utjecaju Sarajevskoj atentata 1914. na stanje u širem prostoru Tuzle, a Jasmin Branković ukratko ispisuje događanja u Mostaru u vrijeme Velikog rata.

Seka Brkljača raspravlja o bezuspješnim pokušajima nekih prigradskih naselja Sarajeva da se tokom 1930-ih godina priključe gradu Sarajevu. Željko Karaula ukazuje na modele arhitektonske i urbane izgradnje u toku Drugog svjetskog rata, a Adnan Velagić na loše stanje u gradovima u Hercegovini, posebno sa aspekta elektrifikacije, nakon Drugog svjetskog rarta.

Omer Hamzić i Rusmir Djedović raspravljaju o Lukavcu, novom gradu koji se formira krajem 19. stoljeća sa izgradnjom Fabrike sode, i tokom 20. stoljeća kroz socijalističku urbanizaciji izrasta u moderan industrijski i rudarski grad. Mirza Džananović ukazuje na faze urbanističkog razvoja Zenice u vrijeme socijalizma, a Amra Čusto piše o modelima urbanizacije Sarajeva, posebno se posvećujući izgradnji naselja Grbavica i novoj kulturi življenja i stanovanja u socijalizmu. Na kraju, Dževad Drino i Banjamina Londrc, u široko postavljenom okviru karaktera ratnih razaranja gradova tokom historije, raspravljaju o pravnoj kvalifikaciji razaranja gradova u BiH u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine.

Iz Udruženja za modernu historiju zahvaljuju Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, koje je finansijski podržalo održavanje skupa i objavljivanje zbornika radova.