Održana komemoracija u povodu smrti glumice Hadžije Hadžibajramović

Komemoracija u povodu smrti glumice Hadžije Hadžibajramović održana je u srijedu navečer u Narodnom pozorištu Mostar, a tom prigodom prikazan je i kratki film o njezinom životu.

Direktor Narodnog pozorišta Mostar Almir Mujkanović kazao je kako je iz pozicije direktora Narodnog pozorišta vrlo nezahvalno govoriti o liku i djelu Hadžije Hadžibajramović iz razloga što je ona, kako je rekao, napravila tu mostarsku teatarsku kuću.

– Sve smo naučili od Hadžije Hadžibajramović, odnosno ona je postavila temelje za sve to. Ako mene pitate Hadžija Hadžibajramović je i otac i majka ove kuće i tako ćemo se prema njoj odnositi. Dugujemo joj svakako svi zajedno jedno veliko hvala i naklon – kazao je Mujkanović.

Po njegovim riječima, Hadžije Hadžibajramović je stvorila nešto na što se može biti ponosan i povijesna je osoba za bh. kulturnu scenu.

Doajen mostarskog glumišta i dugogodišnji Hadžijin kolega Velimir Pšeničnik Njirić kazao je kako će ju posebno pamtiti po premijeri iz 1978. godine “Gorko sunce” u kojoj su zajedno igrali prvu scenu.

– Hadžija je bila fantastična partnerica. Bila je tačna i precizna u poslu. Nije bila od onih skandaloznih i nezadovoljnih glumica već je bila vrlo profesionalna – kazao je Pšeničnik Njirić.

Kazao je kako njih dvoje imaju isti korijen u kazališnom amaterizmu.

– Došli smo u ovu čarobnu kutiju i ostvarili se i kao ljudi i kao glumci – naglasio je Pšeničnik Njirić.

Novinar i publicist Zlatko Serdarević kazao je da je Hadžija Hadžibajramović odigrala vrlo značajnu ulogu tokom i poslije prošlog rata na afirmaciji kulture.

– Svi nju vežu za Narodno pozorište što je istina, naravno. Međutim, on je u Društvu umjetnika Mostara bila šefica sekcije za teatar i bila je vezana za cjelokupan kulturni program u Mostaru kada je ‘grmilo i sijevalo’ i kada se ginulo. Taj duhovni otpor kroz kulturu je jako puno značio ne samo nama kreatorima, organizatorima i sudionicima u programu već i cijelom narodu. Njezine predstave u kamernim prostorima pod ruševinama su non stop bile maksimalno posjećene. Narod je osjećao da treba taj jedan moralni faktor da se izdrži sve to – kazao je Serdarević.

S druge strane, prisjetio se Serdarević, u najgorim trenutcima ostala je i kuhala hranu za mostarske borce.

– I njezin nadimak, kojeg poznaje uzak krug ljudi, bio je Mama – kazao je Serdarević.

Hadžija Hadžibajramović (Sanski Most, 2. 8. 1942. – Mostar, 27. 11. 2021. godine) bila je glumica i dugogodišnja direktorica Narodnog pozorišta u Mostaru.

Iako je svojevremeno izjavila da se kazalištem bavila još kako je prohodala i predstave pravila odmalena, život ju je odveo drugim putem, pa je diplomirala matematiku i fiziku.

Doajenka mostarskog glumišta svoju karijeru počinje 1964. godine u Amaterskom pozorištu Prijedor koje je u to vrijeme bilo poluprofesionalno. Ali, ni tada se nije opredijelila samo za glumu te se umjetnošću bavila paralelno s pedagoškim radom.

Nakon nagrade za najbolju glumicu na Festivalu jugoslavenskih amatera na Hvaru 1969. godine, dolazi u Narodno pozorište u Mostaru, gdje ostaje sve do mirovine. Iako je tada imala nekoliko ponuda za angažman u profesionalnim teatrima, onu koju je dobila od tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta Mostar Safeta Ćišića nije mogla odbiti.

“Nikad nisam vidjela Mostar, a kad sam došla odmah me opčinio, posebno Stari grad. Kao bajka. Safet Ćišić bio je dobar i spretan upravnik, prihvatila sam ponudu i mislila ostati kratko. Ali ostala sam do kraja, i nisam se pokajala. Ni jednom”, svojevremeno je izjavila o svojim prvim utiscima o Mostaru.

Funkciju direktorice Narodnog pozorišta obavljala je od 3. januara 1994. do 31. maja 1999. godine. Za pet godina i četiri mjeseca, koliko je upravljala NP Mostar, izvedene su 23 premijere.