Kultura

Mostarsko ljeto

Otvorena izložba “Stećci Hercegovine”

27/07/2021

Riječ je o građi iz privatnog arhiva Šefika Bešlagića

U okviru kulturne manifestacije “Mostarsko ljeto” večeras je u Centru za kulturu otvorena izložba “Stećci Hercegovine” i upriličena promocija knjige “Ćirilićni epigrafski spomenici srednjovjekovne Bosne i Hercegovine” autora Šefika Bešlagića.

Riječ je o građi iz privatnog arhiva Šefika Bešlagića, dnevnicima, crtežima i bilješkama s terena, dijelovima rukopisa i izdanja njegovih knjiga, dokumentima koje je Fondaciji “Stećak” u BiH na čuvanje predala Atija Imamović Bešlagić, kćerka Šefika Bešlagića, priopćili su iz Mostarskog ljeta.

Senad Šabović, osnivač i direktor Fondacije “Stećak”, koja baštini lik i djelo Šefika Bešlagića, ističe da je Bešlagić osim što je napravio popis, nakon dugogodišnjeg rada izvršio i standardizaciju stećaka. Naglasio je da se stečći danas proučavaju isključivo na osnovu njegovog rada.

“Fondacija ‘Stećak’ osnovana je 2017. godine, a trenutno raspolaže sa 6000 arhivskih jedinica, među kojima je najviše fotografija, rukopisa i ličnih predmeta Šefika Bešlagića, ali i svih onih naučnih radnika koji su se bavili istraživanjem stećaka. Na izložbi predstavljamo najznačajnije nekropole hercegovačkog kraja, a promovišemo i drugo izdanje Bešlagićeve knjige koju smo izdali prošle godine povodom obilježavanja tridesetogodišnjice njegove smrti”, istaknuo je Šabović.

Historičar Zijad Halilović, promotor, istaknuo je da je u knjizi sažet njegov rad koji se tiče kamenih spomenika.

“Knjiga je napisana prije agresije na BiH, a svijetlo dana prvi put je ugledala 2015. godine. Ovo je njeno drugo izdanje. Prvi dio knjige se odnosi na materijal koji je Šefik Bešlagić obradio kroz svoj životni rad, a nakon toga su predstavljeni određeni natpisi”, kazao je Halilović.

Istaknuo je kako je Šefik Bešlagić bio jedna izuzetno zanimljiva osoba, čovjek koji je čitav svoj životni vijek posvetio izučavanju srednjevjekovne bosanske historije i onoga što se bazira u kamenu.

“Čitav njegov opus djelovanja baziran je na tom dijelu istraživanja o kamenim nadgrobnim spomenicima. To je epoha koja je nastala u periodu od 10. i 11. stoljeća, kroz čitav srednji vijek, do dijelom 16. stoljeća. Radio je u Tuzli, Gračanici, Doboju kao direktor Gimnazije, a nakon 1952. godine direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa socijalističke republike BiH. Njegovo krucijalno djelo je popis tih srednjovjekovnih stečaka, ne samo u BiH već i u svim zemljama u kojima se oni prostiru, to su zapadni dijelovi Srbije, Crne Gore i Hrvatske”, naglasio je Halilović.

Promotorka Andrea Šešum istaknula je da epigrafika dosta govori o samoj historiji države, te naglasila kako “mi zaboravljamo da je naš jezik proistekao iz toga svega”.

“Kada govorimo o srednjevjekovnoj bosanskoj pismenosti možemo izdvojiti sakralnu književnost, administrativno-pravnu književnost, neke dijelove svjetovne književnosti, ali ne smijemo zaboraviti i moramo govoriti i o natpisima na stećcima ili pločama”, kazala je Šešum.

Šefik Bešlagić rođen je 1908. godine u Tuzli. Radio je u Tuzli, Gračanici, Doboju kao direktor Gimnazije, a nakon 1952. godine bio je direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa SR BiH. Njegovo krucijalno djelo je popis srednjovjekovnih stečaka, ne samo u BiH već i u svim zemljama u kojima se oni prostiru, to su zapadni dijelovi Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Iza sebe je ostavio djela trajne vrijednosti. U svom vremenu pripadao je omalenoj plejadi stručnjaka, entuzijasta i ljubitelja starine, koji su predstavljali nosioce poslijeratnog, socijalističkog i modernog izučavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. U tom miljeu je gradio i izgradio naučni i stručni respekt koji je po kvalitetnim rezultatima daleko prevazilazio granice Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i šire.

Preokupacija Bešlagićevog interesa je kamen, djelo ljudskog stvaralaštva u kamenu. To su stećci, nišani, stolice i korita, pretežno nadgrobni spomenici, ali i natpisi, načini zrade, simbolika ukrašavanja, pripadnost, rasprostranjenost, evidentiranje, konzerviranje, zaštita i upotrebna vrijednost kamena.

Bešlagić se zalagao za zaštitu materijalnih spomenika kao integralne kulturne baštine Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.