Kultura

Počela s radom akademija za menadžment u kulturi

07/05/2018

Grad Sarajevo u partnerstvu s Goethe-Institutom organizira rad prve akademije za menadžment u kulturi od 7. do 12. maja, a u Vijećnici je danas pozdravnim govorima i prvim predavanjem o temi “Strategija razvoja kulture i njena implementacija” započeo rad akademije.

Cilj je potaknuti proces edukacije onih koji već rade u kulturi i kulturnim institucijama, kao i onih koji imaju ambicije da se bave tim poslom.

Sarajevo će pored Soluna, Bukurešta i Sofije, biti četvrti grad domaćin akademije. Pripremljen je program akademije, uz učešće predavača iz Njemačke, regije i BiH koji će kroz radionice i forume prenijeti svoja znanja i iskustva.

Teme prve sarajevske akademije su: strategija razvoja kulture, osiguranje prostora u kulturi, diplomacija u kulturi, zatim veće učešće publike i razvoj kulturne zajednice, te javno-privatno partnerstvo i sponzorstvo u kulturi. Lokacije na kojima će se održavati akademija su Vijećnica, Historijski muzej BiH, dvorana Parlamenta BiH, Ars Aevi, Bosanski kulturni centar i Narodno pozorište.

Pomoćnica gradonačelnika za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Amina Deljković istakla je da je Gradu, a i državi potrebna ozbiljna strategija i pristup kulturi. Akademija će tako, kazala je, biti i prilika da se razmijene iskustva i napravi okvir kako bi se znalo šta je to što je važno uraditi.

Direktor Goethe-Instituta BiH Klaus Krischok naveo je da za Goethe institut nije samo bitno pokazati njemačku kulturu u BiH, nego i pokušati biti medijator, pomoći razvoj kulture u zemlji domaćinu, a projekat pomoći je i akademija za menadžment u kulturi.

– Institut nudi platformu gdje akteri iz polja kulture iz Sarajeva, iz BiH mogu razgovarati, razmijeniti iskustva, a mogu i diskutovati sa predstavnicima Gradske uprave i drugim donosiocima odluka. Kulturne institucije, oni koji se bave kulturom imaju potencijal, a taj potencijal možemo podići na još viši nivo – smatra direktor Goethe instituta.

Jedna od predavača na akademiji, predstavnica Univerziteta u Sarajevu Amila Ramović navodi da se prvo treba dogovoriti šta nam je kultura – da li nam je kultura koncert muzike popularnog karaktera ili je to kritička umjetnička praksa spajanja umjetničkih, društvenih problema.

U skladu s tim bi trebalo, kako je istaknula Ramović, ako se odlučimo da je kultura i jedno i drugo opredijeliti se kako ih tretiramo, kroz medije, kroz prakse finansiranja i kroz insitucionalno vrednovanje.

Smatra da je zadatak onih koji primaju platu da misle i promišljaju o kulturnim djelatnostima, da definišu pojmove i vrijednosti te da ulažu u te vrijednosti sa sviješću šta je konačni cilj koji treba da se proizvede.

Ramović je također istakla ulogu medija i medijskih eksperta koji bi kanalisali važne informacije, navodeći da je problem kulturne slike u BiH i nedostatak kritičke svijesti.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.