Promocija zbirke poezije “Giocondin smiješak” autorice Tamare Čapelj

Galerija Collegium artisticum će večeras, 2. oktobra 2019, s početkom u 19.00 sati, biti domaćin promocije treće knjige poezije bosanskohercegovačke pjesnikinje Tamare Čapelj, u izdanju UU Planet Poezija. Ova knjiga nosi naslov Giocondin smiješak, a izborom obrađenih motiva i originalnošću nesumnjivo spada u moderna poetska ostvarenja. Urednik i recenzent je čuveni zagrebački publicist, novinar, novinski urednik, kultirni radnik i višestruko nagrađivani pjesnik Marijan Grakalić, dok je drugi recenzent nagrađivana slovenska pjesnikinja i kulturna radnica Jadranka Matić Zupančič iz Novog Mesta.

Do sada su pjesme iz ove zbirke uvrštene u nekoliko međunarodnih zbornika savremene lirike u Zagrebu, Beogradu, Baru i Poljskoj, te su čitane na književnim festivalima u Novom Sadu, Zagrebu i Svetom Ivanu Zelini. Knjiga je u cijelosti prevedena na engleski jezik i uskoro će biti dostupna čitaocima širom svijeta.

Treću zbirku pjesama autorica je posvetila svojim najdražima, Uni, Harisu i Dini, te iskrenim prijateljima zaslužnim za svjetlo njenog života. U prvom ciklusu Iza smiješka autorica otvoreno i iskreno progovara o brojnim egzistencijalnim proživljavanjima u urbanom okolišu. Taj njen glas je ujedno i univerzalni ženski protest protiv surovosti, naročito prema nezaštićenima, djeci i starijima. Drugi pol poezije Tamare Čapelj predstavlja kritičan pogled na društvo i njegove anomalije.

Drugi ciklus Posvetnice čine pjesme o historijskim ličnostima od kojih je učila kako ostati svoj, ali i o dragim prijateljima, posebno umjetnicima. U tom dijelu su, pored ostalih, pjesme posvećene Katarini Kosači-Kotromanić, Lazaru Drljači, Admiralu Mahiću, Šefiku Daupoviću, Dini Poroviću, Goranu Vrhuncu, Salku Zuki, Fikretu Libovcu i Zlatanu Smajloviću. Ove poetske posvete su stihom izvajani duboki doživljaj drugog čovjeka i njegovih stremljenja.

Promotor knjige je mr. Dijana Beljan, Filozofski fakultet u Sarajevu, a stihove će govoriti Nejla Bihorac, Damir Glibić i Tamara Čapelj.

U muzičkom dijelu programa nastupit će profesor gitare Enes Ibričević.

Urednik Marijan Grakalić o ovoj je knjizi, između ostalog, napisao: Toplina i bliskost Tamarine poezije sadrži klicu bunta protiv uvriježena, protiv običnog ili banalna, dakle i onog ”zdravo za gotovo” principa koji se nameće kao dominantan u gotovo svim ljudskim odnosima. Nezadovoljna viđenim, ne prihvaćajući ponuđeno i ne mireći se s društvenim i drugim nepravdama, ona gradi svoju vlastitu poetiku u kojoj se ističu humanističke vrijednosti, unatoč brojnim prigovorima kako su one dale svoje jer pripadaju epohi koja je prošla. Cijela zbirka, već od uvodnih i ljubavnih tema, pa do onih socijalnih i urbanih u kojima se slika grad kao mjesto života i susreta, pokazuje veliku misaonu samosvojnost autorice i njezinih uvida.

U svojoj recenziji je Jadranka Matić Zupančič istakla: Drugi ciklus Posvetnice pjesnikinja je posvetila dragim prijateljima, a posebice kreativcima i ljudima po peru. Jedan dio posvećen je povijesnim ličnostima: Katarini Kosači-Kotromanić, posljednjoj bosanskoj kraljici, talijanskom kompozitoru Tomasu Albinoniu i svim nesalonskim umjetnicima, a drugi suvremenicima i brojnim prijateljima umjetnicima i pjesnicima. U pjesmi Žensko tetoviranje povijesti, opjevavajući sudbu prognane Katarine Kosače-Kotromanić koja je život skončala u Rimu, pjesnikinja sudoživljava težinu njenog prognaničkog života, dok spomen na nju oživljavaju crne marame koje doslovce otimaju zaboravu kraljičinu smrt. U pjesmi Salieri i Mozart danas, upućenoj nesalonskim umjetnicima, Tamara upozorava da svemu unatoč, a posebice zavisti i najrazličitijim podmetanjima, tek »Stoljeća sude. Geniji ne gube.«

O zbirci Giocondin smiješak osvrt je napisao i nedavno preminuli bh. književnik Dino Porović. Uz ostalo, primijetio je:

Koje Tamarine pjesme i teme ostavljaju dubok trag? O ženama, njihovim sudbinama i neravnopravnosti u ovom nesavršenom svijetu, kroz ljudske sudbine, ženske predodžbe o boljitku koja nužno ne negira muško postojanje. Naprotiv, Tamara u lirskim subjektima postoji u odvojenom, ženskom ili muškom obliku, ali i ujedinjenom žensko-muškom obličju s jasnom porukom. Životna sudbina, kao tema pojedinih pjesama, nije imanentna već u vječnoj borbi vrline i poroka, duboko zadirući u temelje savremene borbe dobra i zla, pa čak i kad je očita zatvaramo oči pred njom misleći da nas se ne tiče i ne dotiče.

Tamara Čapelj (rođena 1969) po zanimanju je profesorica južnoslovenskih književnosti i južnoslovenskih jezika. Objavila je zbirke poezije Venerina orbita (2015.) i Željezna (2018.), zbirku pripovjedaka Nevidljivi tragovi (2017.), te je koautorica stručne knjige iz oblasti lingvistike Priručnik pojmova i izraza najčešće korištenih u jeziku pravnih propisa institucija BiH (2013). Uvrštena je u antologije i zbornike savremene poezije u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj i Poljskoj. Također je koautorica i izvođač muzičko-poetskog performansa Lica iz svemira iz kategorije poetskog teatra, te koscenaristica dva dječija festivala Lino fest u Sarajevu.

Učestvovala je na brojnim međunarodnim književnim festivalima, te je i sama direktorica Međunarodnog festivala Četiri doba književnosti za Sarajevo, koji se održava u četiri zemlje: Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Članica je beogradskog Boemskog kruga i Udruženja umjetnika Planet Poezija iz Sarajeva, u okviru kojeg koordinira aktivnosti i moderira programe, te organizira značajnije projekte kao što su: Poetski doček Nove godine, Admiralska poetska gerila, Um na drum, Neretvanske vedrine i slično. Uz to uređuje publikaciju Almanah Planet Poezija. Diše i piše u Sarajevu.