Kultura

fondacija stećak u bih

Prvi dobitnik UNESCO

13/12/2020

Bešlagić je od 1952. do 1967. godine bio direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH

Fondacija Stećak u Bosni i Hercegovini obilježava 30 godina od smrti Šefika Bešlagića, najpoznatijeg bh. istraživača stećaka i drugih oblika kamenih spomenika. Tim povodom bit će otvorena izložba o životu i djelu ovog istaknutog bosanskohercegovačkog naučnog radnika u galeriji MAK Muzeja književnosti i pozporišne umjetnosti BiH u Sarajevu, u utorak, 15. decembra 2020. godine u 13 sati. Također tada će biti održana i svečana akdemija na kojoj će po prvi put biti dodijeljena nagrada koja nosi ime Šefika Bešlagića.

– Prvi dobitnik je UNESCO, a preuzet će je Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO-a u BiH. Sam Bešlagić je poduzeo prve koraka za nominaciju i uvrštenje stećaka na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Također, bit će uručene i jubilarne zahvalnice, a dobitnici su Akademija nauka i umjetnosti BiH, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo obrazovanja Franjevačka teologija Sarajevo, Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“, Fondacija Mak Dizdar i drugi – kazao je Senad Šabović, osnivač Fondacije.

Na izložbi će posjetioci moći pogledati tridesetak fotografija iz privatnog arhiva Šefika Bešlagića, dnevnike, crteže i bilješke sa terena, dijelove rukopisa i izdanja njegovih knjiga.

– Riječ je dokumentima koje je Fondaciji na čuvanje predala kćerka Šefika Bešlagića, Atija Imamović Bešlagić. Sama Fondacija je osnovana prije tri godine i naš cilj je promoviranje kulturne baštine i čuvanje sjećanja na Šefika Bešlagića. Smatramo da je on nepravedno zapostavljen i zaboravljen i nadamo se da će nagrada koja nosi njegovo ime postati tradicionalna – ističe Šabović.

Bešlagić je od 1952. do 1967. godine bio direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. Tada je sa saradnicima iz Zemaljskog muzeja BiH i drugih ustanova, prikupljao terenske podatke sa oko 300 nekropola stećaka u Jugoslaviji, odnosno današnjoj teritoriji BiH, Hrvatske i Srbije. Neke nekropole su tada prvi put registrovane, a 1971. Bešlagić je objavio je knjigu “Stećci – kataloško-topografski pregled”.

Pitanja vremena nastanka, teritorijalne raširenosti i pripadnosti, u ovoj knjizi dobilo je tumačenje koje je danas opšte prihvaćeno. Te stavove prihvatio je i UNESCO u svom obrazloženju stavljanja stećaka na Listu svjetske baštine.

– Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice, (Pravoslavna crkva, Katolička crkva i Crkva bosanska), navedeno je.

Bešlagić je objavio i naučne monografije o sudačkim stolicama i prvim nišanima u Bosni i Hercegovini, pojava koje su u uskoj vezi sa umjetnošću stećaka. U toku Drugog svjetskog rata odlikovan je Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III reda, a poslije rata Ordenom rada II reda i Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom. Dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade BiH za 1972. god.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.