Kultura

u izdanju kuće "Hece Yayınları"

Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” objavljen u Turskoj

17/04/2021

Radnja romana počinje i završava u srpskom logoru, prati život glavnog junaka Sinana, a u "centralnom" dijelu romana opisana su turbulentna previranja prije agresije na BiH

Roman “Oglica iz Šanliurfe”, čiji je autor bh. novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović, objavljen je nedavno u Turskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Roman na turskom jeziku je objavila ugledna izdavačka kuća “Hece Yayınları” iz Ankare.

To je Adžovićeva druga knjiga koja je objavljena u Turskoj, nakon što je prije nekoliko godina izašla njegova knjiga “Merhamet – sto godina dobročinstva”.

Roman “Ogrlica iz Šanliurfe” u Bosni i Hercegovini je doživio četiri izdanja i veoma je dobro prihvaćen kod čitalačke publike, ne samo u BiH nego i u regionu.

Adžović je, kako je kazao, veoma sretan što njegovom romanu “Ogrlica iz Šanliurfe” ponovo udahnut život, ovoga puta u Turskoj, koja je veliko tržište.

“To je za mene veliko priznanje. Svaki autor doživi satisfakciju kada doživi da njegova knjiga bude prevedena na strani jezik i kada mu se njegovom djelu otvara put ka čitaocima na nekom novom tržištu”, kazao je Adžović.

Rekao je kako je objavljivanje romana “Ogrlica” iz Šanliurfe” u Republici Turskoj njemu, kao autoru, višestruko značajno.

“Prije svega, riječ je o velikom tržištu, gdje ima, koliko ja znam, oko dva miliona Bošnjaka koji će sada moći da pročitaju moj roman na turskom jeziku. Pored njih, mnogi Turci koji to budu željeli, moći će, iz prve ruke, saznati šta se dešavalo o Bosni i Hercegovini tokom agresije na našu zemlju. Saznat će o stradanju nedužnih Bošnjaka u srpskim logorima, kroz priču glavnog junaka Sinana, koja, opet, simbolizira sudbinu Bosne i Hercegovine”, ispričao je Adžović.

Radnja romana počinje i završava u srpskom logoru, prati život glavnog junaka Sinana, a u “centralnom” dijelu romana opisana su turbulentna previranja prije agresije na BiH.

Adžović, prvi u bh. književnosti, u svom romanu “Ogrlica iz Šanliurfe” ulazi u mikrosvijet jedna albanske porodice, koja je prebjegla u Bosnu iz straha od krvne osvete.

Kroz lik albanske ljepotice Đulije i tragičnu ljubav nje i glavnog junaka Sinana, čitaoci će se moći upoznati s albanskim običajima, moralnim kategorijama i normama Albanaca, saznat će više o čuvenoj albanskoj besi i Kanonu Leke Dukađinija.

Adžović je, kako je kazao, s turskom izdavačkom kućom potpisao prije par godina ugovor o prevođenju i izdavanju njegove knjige.

“Malo sam čekao da se to realizira, jer nije lako naći kvalitetnog prevodioca, ali hvala Bogu, knjiga je objavljena i na moje veliko zadovoljstvo, počela je svoj ‘život’ u Turskoj pod novim naslovom “Sanliurfa Kolyesi”.

Prema njegovim riječima, izdavačka kuća “Hece Yayınları” se zainteresovala za njegov roman nakon nekoliko intervjua koje je dao za turske medije kojima je bio zanimljiv naslov u kojem se pominje drevni turski grad Šanliurfa.

Adžović je u Šanliurfi boravio u dva navrata, fascinirala ga je zbog čega je odlučio da dio radnje svog romana “preseli” u taj čudesni grad na jugoistoku Turske, četrdesetak kilometara od granice sa Sirijom, koji još zovu i “grad pejgambera” zbog predanja da je u njemu rođen Ibrahim a.s. te da je u njemu živjelo i boravilo još nekoliko Božijih poslanika.

Adžović je pojasnio da je ogrlica u Šanliurfi okosnica njegovog romana.

Nju je glavni junak Sinan kupio kada je sakulturno-umjetničkim društvom gostovao na međunarodnom festivalu folkora. Riječ je, zapravo, o ogrlici dvojnici. Naime, privjesak na kojem se nazire orao poluraširenih krila predvojen je na pola i svaka polovina je stavljena na poseban lanac. Kada se spoje, daju cjelinu.

Stari prodavac u Šanliurfi kazao je Sinanu da ta ogrlica simbolizira ljubav između dvije osobe, između braće, između brata i sestre, između muškarca i žene… Te ogrlice štite one koji ih nose. Međutim, provadac je upozorio Sinana da, po predanju, ukoliko se na bilo koji način te ogrlice oskrnave, onda donose nesreću. Sinan je kupio te ogrlice jer se uskoro trebao pobratimiti sa svojim najboljim drugom Milanom. Milan je, bez obzira na upozorenja svog pobratima, brutalno oskrnavio ogrlicu, nakon čega su se nizale tragedije i obistinilo se predanje na koje je upozorio stari trgovac u Šanliurfi.

Ruždija Adžović je završio svoju šestu knjigu koja uskoro izlazi iz štampe u izdanju “Buybooka”.

“Riječ je o knjizi o akademiku Muhamedu Filipoviću koju sam završio neposredno prije njegove smrti. Nažalost, nisam je uspio tada objaviti. Međutim, drago mi je da će knjiga biti objavljena pod okriljem ‘Buybooka’, ozbiljne izdavačke kuće, što je za mene velika čast i potvrda da će to biti ozbiljna priča. Ova knjiga je meni veoma važna, a ‘pečat’ izdavačke kuće ‘Buybook’ će joj dati dodanti značaj i težinu”, naglasio je Adžović.

Otkrio nam je da uskoro završava novi roman, radnog naslova “Sjena Sergeja Jesenjina”. Radnja tog romana se, kao i u “Ogrlici iz Šanliurfe”, dešava u još jednog egzotičnoj destinaciji. Riječ o Azerbejdžanu, gradu Bakuu, gdje nakon silnih životnih turbulencija 30-tih godina prošlog stoljeća završava glavna junakinja romana.

“Planiram uraditi knjigu i o našem velikom piscu i scenaristi, legendarnom Abdulahu Sidranu, koji je, na moje veliko zadovoljstvo, pristao. Nažalost, trenutna epidemiološka situacija, malo nam je poremetila planove, ali se nadam da ću imati čast da uradim knjigu o još jednom našem velikanu, oličenom u Abdulahu Sidranu”, zaključio je Ruždija Adžović.

Osim romana “Ogrlica iz Šanliurfe”, Adžović je pažnju javnosti pridobio i knjigom pripovijetki “Sebijini snovi”, koja je također doživjela nekoliko izdanja, kao i knjigom “Kilibarda – Sarajevski dani” koja je urađena u istoj, neobičnoj formi kao i knjiga o Muhamedu Filipoviću i kako će biti napisana njegova knjiga o Abdulahu Sidranu.

Adžović je objavljivao je i u brojnim zajedničkim zbirkama priča i pripovijetki.

Ruždija Adžović je rođen u Podgorici, u Crnoj Gori. U Sarajevu je završio Fakultet političkih nauka – Odsjek žurnalistika. Od 1986. godine je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše Jugoslavije. Trenutno radi kao portparol HO “Merhamet” MDD i glavni urednik portala “merhamet.ba” i glasnika “Naš Merhamet”.

Ruždija Adžović je i muzičar, muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.