Kultura

livno

Samostalna biblioteka “Hadži Jusuf Livnjak“: Volonterski projekat ljubitelja knjige

28/08/2021

Grupa volontera, zaljubljenika u knjige i čitanje već godinama radi na projektu uspostavljanja Samostalne biblioteke “Hadži Jusuf Livnjak“

Hadži Jusuf Livnjak, rođen krajem XVI stoljeća, najstariji je bošnjački pjesnik alhamijado književnosti koji je pisao i na bosanskom jeziku. Poznat je kao čuveni bošnjački putopisac koji je iza sebe ostavio i do sada najstariji poznati putopis s prostora Bosne u Meku i Medinu iz 1615. godine naziva “Odazivam Ti se, Bože…”.

Za sebe je skromno kazao:

“Ja, griješni siromah, Jusuf, sin Muhamedov, rođen sam u kasabi Livno, gdje sam odrastao i bio mujezin Lala Pašine džamije.”

Pridjevak Livnjak kod Jusufa izgleda kao prezime, no zapravo je odrednica njegovog livanjskog porijekla. Životna želja mu je bila da posjeti sveta mjesta i mezarja islamskih svetitelja. U svom čuvenom putopisu je u opširnim detaljima opisao sve lokalitete kroz koje je proputovao, od Bosne, Sarajeva i Skoplja, preko Istanbula, pa sve do Aleksandrije i Kaira, i dalje do svetih mjesta u Arabiji, i nazad. Put je trajao oko godinu dana, a cijelim putem Hadži Jusuf Livnjak je obilazio znamenita mjesta i opširno zapisivao svaki detalj svoga puta, uključujući manje i veće gradove i mjesta, sela i zaseoke, čak i konake u kojima je odsjedao.

Kada je stigao u Istanbul napisao je da nema ni riječi ni pera kojima može opisati taj prelijepi grad, a pri dolasku u Mekku i Medinu od ushićenja je propjevao, pa opisao Harem-i Šerif, Mekam-i Ibrahim i Kabu u prelijepim stihovima.

– Volonterski projekat –

Grupa volontera, zaljubljenika u knjige i čitanje već godinama radi na projektu uspostavljanja Samostalne biblioteke “Hadži Jusuf Livnjak“.

Objekat biblioteke “Hadži Jusuf Livnjak“ bio je u vrlo lošem stanju. Izgrađen je ranih 70-tih godina prošlog stoljeća uz vakufski objekt Bušatlijine džamije u ulici Milošnik, u Livnu.

“Objekat se koristio za razne svrhe, a od 2001. godine tu je smještena biblioteka. Zbog neodržavanja objekat je prokišnjavao, stolarija je bila dotrajala, a rasvjeta nije odgovarala namjeni objekta. Stoga je dalje čuvanje knjiga u postojećem prostoru bilo rizično, jer su mogla nastupiti trajna oštećenja knjiga. Osnivač biblioteke MD Merhamet Livno je zato pokrenuo akciju hitne rekonstrukcije kompletnog objekta. Za to su bila potrebna značajna sredstva. Kako je bilo nemoguće osigurati cjelokupni iznos, rekonstrukcija se radila u etapama shodno prilivu sredstava”, kaže na početku razgovora za Anadolu Agency (AA) direktor Samostalne biblioteke “Hadži Jusuf Livnjak“ Mirsad Karaosmanović.

Od Fondacije za bibliotekarsku djelatnost, 2013. godine dobili su sredstva za izmještanje knjiga u depo i njihovu zaštitu. U depou koji je formiran u prostoru BZK Preporod knjige su se privremeno čuvale i davale na korištenje.

“Nismo mogli pristupiti obnovi zgrade, odnosno dobiti dozvolu za obnovu, jer nisu bili riješeni imovinsko pravni odnosi. U katastru i gruntovnici zgrada nije ni postojala. Etapno smo pristupili rješavanju problema. Izrada geodetskog elaborata je urađena krajem 2014, a postupak legalizacije godinu poslije što je bio preduslov za rekonstrukciju objekta”, ističe Karaosmanović.

– Podrška Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica –

Najviše podrške za rekonstrukciju objekta biblioteke dalo je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica koje je kroz konkurse 2016, 2018. i 2020. godine odobrilo sredstva za izvođenje grubih građevinskih radova, zatim završnih građevinskih radova, vodinstalacije, kanalizacije, elektroinstalacije te opremanje objekta, a u toku je ugradnja grijanja čime će se okončati adaptacije zgrade.

“Ostali su finansijski problemi koji onemogućuju normalan rad biblioteci. Biblioteka je djelimično od 2019. godine, na proračunu Grada Livna, ali su ta sredstva nedostatna i neredovna. U toku 2020. godine planirana sredstva u budžetu Grada bila su 8.000 KM, a postotak izvršenja 50 odsto. Ove godine još je gore stanje. Drugih redovnih prihoda nemamo, a jedini izvor sredstava je putem donacija i grantova. Biblioteka nema članarine, jer su korisnici usluga uglavnom neuposleni, učenici i studenti. Nemamo sredstava za zapošljavanje stalnog radnika koji bi radio puno radno vrijeme. Snalazimo se i povremeno, prema raspoloživim sredstvima, zapošljavamo radnika na ugovor o djelu”, pojašnjava Karaosmanović.

Cilj rukovodstva biblioteke je da se do zvaničnog otvorenja, planiranog za narednu godinu, osiguraju sredstva za upošljavanje jednog bibliotekara.

“Zapošljavanje bibliotekara bi nam omogućilo da biblioteka redovno radi, ali i da se pokrenu aktivnosti kroz koje bi razvijali čitalačke navike građana Livna. U takvim uslovima biblioteka bi mogla implementirati svoje planske aktivnosti kao što su predstavljanje novih naslova, večeri poezije, gostovanje pisaca, obilježavanje značajnih datuma, druženje mladih autora i muzičara u suradnji sa Osnovnom muzičkom školom“, priča Karaosmanović.

– Poziv institucijama i pojedincima da doniraju knjige –

Zbog fokusa na građevinske radove zapostavljena je obnova knjižnog fonda, a nedostatak vlastitih sredstava onemogućili su nabavku novih izdanja.

“Plan nam je da u narednom periodu povećamo knjižni fond, kako bi svečano otvorili nove prostorije sa uvećanim brojem knjiga od bar 15 odsto. Želja nam je da se u ovoj biblioteci može naći i veći broj naučnih sadržaja, književnih djela, te korisne literature za redovnu, dopunsku i dodatnu nastavu učenika i studenata. To bi bilo moguće kad bi naša biblioteka bila digitalna, odnosno e-biblioteka. Pojedine izdavačke kuće besplatno nude preuzimanje svojih izdanja. Za realizaciju ove ideje neophodna je informatička oprema koju nemamo”, kaže Karaosmanović.

Iz biblioteke pozivaju institucije i pojedince da doniraju knjige i periodiku kako bi zadovoljstvo korisnika bilo što veće.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.