Kultura

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Šehabović: U Muzeju imamo vrijedne zbirke za koje nismo ni znali

13/11/2021
Foto: Fena

Rad na izmještanju građe doveo je i do otkrića nekih muzejskih zbirki za koje ni sami zaposleni nisu znali. Kako objašnjava Šehabović, kada Muzej postoji 60 godina onda on postoji u dvije paralelne stvarnosti

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60 godina neprekinutog rada. Mi nismo prekidali rad niti u toku rata, niti u bilo kojem periodu u kojem je finansiranje muzeja dovedeno u pitanje. U ovoj godini ostvarujemo jedan kapitalni projekat, a tiče se obnove i rekonstruiranja našeg depoa. Uz pomoć njemačkog Fonda za kulturnu baštinu uspjeli smo u prvoj fazi izmjestiti našu građu na sigurno, a zatim slijedi faza osuvremenjivanja. U februaru ćemo imati savremeni arhiv kakav muzej ni na svojim počecima možda nije imao, jer nije takva tehnologija postojala – kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.

Raduje ih, kaže, činjenica da će osuvremeniti muzej, ali ujedno strahuju od činjenice da se na državnom nivou nije ni raspisao konkurs za kulturu, što iznosi najmanje trećinu godišnjeg budžeta te institucije.

– Niko od vladajućih na bilo kojem nivou vlasti ne vidi nikakav problem što smo mi posljednju platu primili za juli mjesec i što trenutno ne postoji nikakva mogućnost da pokušamo aplicirati na neki konkurs jer se nijedan u državi ne otvara. I niko od njih ne vidi nikakav problem što nećemo dobiti novac za sufinasiranje svega ovoga što radimo – istakla je ona.

Rad na izmještanju građe doveo je i do otkrića nekih muzejskih zbirki za koje ni sami zaposleni nisu znali. Kako objašnjava Šehabović, kada Muzej postoji 60 godina onda on postoji u dvije paralelne stvarnosti. Jedna je muzejski arhiv, odnosno dokumenti o osnivanju Muzeja te kako se on gradio, a druga je građa koju Muzej desetljećima prikuplja.

– Mi smo se, unutar fizičkih prvobitnih radova na izmještanju građe, susreli sa nekim starijim zaboravljenim zbirkama. Nalazili smo elemente koje kustosi koji sada rade prije nisu vidjeli. Postoje dijelovi određenih zbirki koji su jako važni za ovaj muzej a koji nisu ni administrativno “smješteni” unutar određenih zbirki. Radi se o istraživanjima. Neki od kustosa koji učestvuju u radu muzeja od početka proučavali su npr. partizanska pozorišta u ratu – navela je.

Šehabović podvlači da je samo dio tih istraživanja bio izlagan, dok je većina dokumenata vezana za akademski rad arhivirana te se ne vode kao zbirke nego kao kustoska istraživanja.

– Na primjer, imamo čitav rad i istraživanje o zabranjenoj knjizi unutar Kraljevine Jugoslavije “Zašto plače Ema” čiji izdanje je zaplijenjeno 1941. pred Drugi svjetski rat, a po kojoj je performans i predstavu izvodila Sarajevska filharmonija u Beogradu 1941. godine – kazala je direktorica Muzeja.

Šejla Šehabović je istakla da će sljedeće godine kada Muzej uđe u veliki proces digitalizacije građe biti u mogućnosti na osnovu ovoga što sad radi ponuditi određene teme za istraživače i istraživačice u BiH i šire koje se bave našim jezikom.

Govoreći o posljedicama pandemije COVID -19 na rad Muzeja, ona naglašava da se potvrdilo da, pogotovo kada se ukine mogućnost fizičkih posjeta velikog broja ljudi, muzeji od prodaje karata ne mogu živjeti.

– Ne mogu ni kafane živjeti ako ne smiju biti pune. To smo i ranije znali, nije nam trebala pandemija da to shvatimo.

Međutim, ustvrdila je da, kako je počelo to ograničenje broja posjetitelja, odlučili su da prenose uživo njihove događaje putem društvenih mreža, da rade projekte koji se održavaju isključivo online te predstavljaju njihovu građu.

Šehabović podvlači da su tako putem društvenih mreža i online realizirali nekoliko projekata, između ostalog i formiranje Muzejskog arhiva “U izolaciji”, tokom kojeg su autorice i autori čitanjem poklanjali svoja djela i tako stvarali novi multimedijalni arhiv.

Također su tokom protekle godine svaki dan predstavljali po jedan dokument iz pojedinačnih zbirki te su na taj način predstavili 12 muzejskih zbirki sa po 30 dokumenata.

– Pokazalo se da je naš mali muzej mnogim ljudima koji ne mogu fizički u njega da dođu jako zanimljiv. Svaki događaj koji je bio sa npr. deset posjetilaca, ako se prenosio, uvijek ga je pratilo mnogo više ljudi. I mnogo više ljudi bi nas pratilo online da sve tako i radimo. Imamo mnogo širu publiku nego što smo mislili. To je dobro. Ono što nije dobro je što naša građa nije još digitalizirana te na pravi način ne možemo da je predstavimo – ocijenila je direktorica Muzeja.

Ona kaže da se jasno zna šta je sljedeće na čemu će da rade. Muzej književnosti i pozorišne umjetnost BiH, kako ističe direktorica te institucije, osmišljen je tako da bude istraživački centar za sve slavistike svijeta gdje se uči naš jezik, dakle na fakultetima.

– Mi treba da budemo njima servisni centar, tako bi se nama podigla održivost. I zbog toga ćemo sve snage u budućnosti usmjeriti na digitalizaciju – podvukla je direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.

Istakla je i da će do kraja godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH realizovati dva važna događaja.

– To je izložba o šezdeset godina od osnivanja Muzeja, znači šta je muzej radio 60 godina. Druga je izložba naše kustosice i muzejske savjetnice Amine Abdičević o scenografiji u Bosni i Hercegovini i time ćemo obilježiti kraj jednog velikog projekata – “Monografije o scenografiji u BiH”. Cijeli je projekat vodila Marijela Hašimbegović – kazala je Šehabović, podvukavši da se radi o velikom broju saradnika i dugogodišnjem projektu kojem je Muzej imao čast biti jedini izdavač.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH svake godine izdaje najmanje jednu monografiju iz oblasti pozorišta ili književnosti. Zadnjih pet godina bila je po jedna monografija različitih autora, a sad će biti izdata Monografija grupe autora.

Govoreći o planovima za narednu godinu, Šehabović najavljuje da će nakon obnove fizičkog prostora depoa biti urađena sistematizacija građe.

Tako će se uraditi Pilot digitalizacija sistemom zbirka po zbirka, period po period.

– Nabavili smo i nešto od opreme koja nam treba za digitalizaciju i sad trenutno planirano i javljamo se na sve moguće međunarodne projekte koji bi nam mogli finansirati grupu ljudi koja bi nam radila digitalizaciju u Muzeju. U taj program rada uklapat ćemo sve naše naredne izložbe – kazala je na kraju razgovora za Fenu Šejla Šehabović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovina jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja koje godinama nemaju riješeno finansiranje ni pravni status. Tako se i ovaj muzej, kao i druge institucije, najviše može osloniti na pomoć stranih ambasada, fondacija i drugih inostranih donatora.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.