Kultura

Sabiha Kapidžić

Sestra Nasihe Kapidžić Hadžić čuva uspomene na čuvenu pjesnikinju (FOTO)

18/08/2019

Sabiha Kapidžić živi u kući u Banjaluci koja je proglašena nacionalnim spomenikom. Od skromnih penzionerskih primanja pokušava da očuva ovaj objekat i uspomene na porodicu u kojoj je knjiga bila najvažnija

Sabiha Kapidžić, sestra banjalučke pjesnikinje Nasihe Kapidžić Hadžić u kući u kojoj su rođene, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čuva uspomene na sestru i porodicu.

Rodna kuća poznate bh. pjesnikinje nalazi se u banjalučkom naselju Obilićevo, pored Vrbasa, a nakon što je 2003. godine na ovaj objekat postavljena spomen ploča, 2006. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o zaštiti ovog objekta.

Nasiha Kapidžić Hadžić rođena je 1931. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radila je kao profesorica u Banjalučkoj gimnaziji, kao urednica u Obrazovnom i Dječijem programu Radio-Sarajeva, urednica biblioteke “Lastavica” i drugih edicija za djecu i omladinu u izdavačkoj kući “Veselin Masleša” u Sarajevu. Pjesnikinja, prozaist i dramski pisac objavila je “Maskenbal u šumi”, “Vezeni most”, “Skrivena priča”, “Kad si bila mala”, “Od tvog grada do mog grada”… Za svoje stvaralaštvo, između ostalog, dobila je Dvadesetsedmojulsku nagradu, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Nagradu “Veselin Masleša” grada Banjaluke i dvije godišnje nagrade izdavačke kuće “Svjetlost”. Umrla je u Sarajevu 1995. godine.

Sabiha Kapidžić (na fotografiji), sestra banjalučke pjesnikinje Nasihe Kapidžić Hadžić u kući u kojoj su rođene, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čuva uspomene na sestru i porodicu.

Njena sestra, Sabiha Kapidžić, likovni pedagog u penziji u porodičnoj kući jednu od prostorija nazvala je “Nasihina soba” u kojoj čuva fotografije, knjige i mnoge druge uspomene. S Nasihom u ovoj kući boravili su mnogi istaknuti pjesnici, među kojima i Desanka Maksimović.

“Kuća je stara 300 godina, ona je samo jednom renovirana i ja sad što sam uspjela nešto da spasim od te starine. To je bilo fantastično u tu našu kuću su dolazili partijarh German, Ban Milosavljević, to je bila elita banjalučka koja je dolazila ovdje, družila se s mojim ocem, jer je on bio tabor imam za vrijeme bivše Jugoslavije”, ispričala je Sabiha Kapidžić ekipi Anadolu Agency (AA), pojasnivši da je njihov otac, vojni svešetnik, do Drugog svjetskog rata služio u Beogradu, Novom Sadu, te povremeno dolazio u Banjaluku.

U odluci o proglašenju ove kuće nacionalnim spomenikom navodi se da je ovaj objekat vidljiv na geodetskoj karti Banjeluke, koju je uradila Austrougarska geodetska uprava 1882. godine. Hadžić Ali-efendija Kapidžić, otac Nasihe i Sabihe, kuću je kupio 1920. godine od djeda Muhammed-bega Kulenovića, nakon čega ju je obnovio.

Sabiha Kapidžić, najmlađa je od njegovih desetoro djece, a Nasiha joj je zbog toga dala nadimak Beba, koji nosi i danas.

“Od tih 10 djece, 20 unuka 40 praunuka i ima i prapraunuka, svi su, uglavnom svi su visokoobrazovani. Ima ih, ja sam skoro nabrojala stotinjak, ima ih u cijelom svijetu, od Kine, Pakistana, Saudijske Arabije, evropskih zemalja – Švedske, Njemačke, Italije… Sve su to svršeni ljudi, akademski obrazovani, ali niko nije biznismen, niko se nije obogatio, svi su se posvetili nauci. A to je sve zahvaljujući našem ocu koji je bio i svjetski i vjerski. Knjiga nam je bila najvažnija”, ispričala je Sabiha.

Njen otac je početkom Drugog svjetskog rata bio prvi potpisnik čuvene Rezolucije banjalučkih muslimana, koja je bila usmjerena protiv progona vlasti NDH Srba i Jevreja.

Sabiha je zajedno s pokojnim bratom inicirala postavljanje spomen ploče na kuću, a prilikom otkrivanja spomen ploče nastala je manifestacija, Susreti Banjalučana – Vezeni most, u okviru koje se dodjeljuje i nagrada za književnike “Nasiha Kapidžić-Hadžić – Vezeni most”.

Sabiha je, nakon što se vratila u ovu kuću, uspjela obnoviti i urediti gornji sprat, s verandom, ali obzirom da je penzioner ne može urediti donji sprat.

“Uspjela sam da radove neke, da uradim nešto što je bitno za temelje kuće”, kaže ona.

Ostatak mnogobrojne porodice, među kojima i Nasihina kćerka Aida, povremeno dolaze, ali Sabiha, ljubitelj umjetnosti, ostala je u kući kao domaćica i čuvar. Mnogi dolaze da vide kuću, a prema Sabihinim riječima najčešće su to Banjalučani iz dijaspore kojima je drago što je Sabiha uspjela sačuvati djelić tradicije.

Sabiha i Nasiha bile su najbliže po godinama i jako bliske.

“Ona je, takoreći, od osnovne škole pisala, to je jedan prirodni talenat, njoj je pjesmu napisati kao… Ona nikad nije pjesmu dograđivala, iz daha je napiše”, prisjetila se Sabiha.

Zajedno su išle u nižu gimnaziju, a nakon toga Nasiha je nastavila da se školuje u gimnaziji a Sabiha je produžila u Pedagošku školu. Nasiha je, prema riječima Sabihe, uvijek dominirala, bila ja jako duhovita, profesori su je obožavali.

Najveći dio onoga što je napisala Nasiha je posvetila Banjaluci, ali Sabiha najviše voli zbirku njenih pjesama posvećenih kćerki Aidi “Kad si bila mala”. Prema riječima Sabihe, Aida je u djetinjstvu, vjerovatno pod uticajem majke, koja joj se maksimalno posvetila, bila pametna, duhovita i sve je govorila u metaforama. Pjesme u ovoj zbirci zapravo su Aidine dogodovštine koje je Nasiha pretočila u stihove. Zbirka “Poslanica tiha” i danas budi jake emocije u Sabihi, jer joj ovi stihovi o majčinstvu uvijek natjeraju suze na oči.

Rodnu kuću Nasihe Kapidžić Hadžić, prema riječima njene sestre, obilaze više stranci nego državljani BiH, a u Turističkoj organizaciji Banjaluke kažu da im često dolaze građani koji žive u dijespori i raspituju se kako da pronađu ovaj nacionalni spomenik.

Branka Branković iz Turističke organizacije Banjaluke

“Ovo pitanje je, na neki način, i povod da se počne razmišljati u tom pravcu da se kuća Nasihe Kapidžić Hadžić uvrsti u turističku ponudu grada i u obilazak. Mi imamo zaista naših ljudi iz dijaspore koji dolaze i koji pitaju, znamo gdje se nalazi lokacija i gdje se kuća nalazi”, kaže Branka Branković iz Turističke organizacije Banjaluke i dodaje da je potrebno ostvariti saradnju sa Zavodom za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, obzirom da je kuća pod zaštitom, kako bi se osmislilo uvrštavanje u turističku ponudu grada.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.