Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

sarajevo

Svečana akademija povodom 50. godišnjice lista “Preporod”

preporod – anadolija

Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović istakao je da je list ”Preporod” u ovih pola stoljeća odigrao vrlo važnu ulogu za bosanskohercegovačke muslimane, ali i za muslimane cijelog Balkana

U povodu obilježavanja 50. godišnjice Islamskih informativnih novina (IIN) ”Preporod”, u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, održana je svečana akademija na kojoj je poručeno da je ”Preporod” u ovih pola stoljeća odigrao vrlo važnu ulogu za bosanskohercegovačke muslimane, ali i za muslimane cijelog Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Odlukom Organizacionog odbora Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja 50. godišnjice lista ”Preporod”, održana je i dodjela javnih priznanja. Zlatna plaketa je uručena prethodnom reisu-l-ulemi Mustafa-ef. Ceriću, prof. dr. Hilmi Neimarliji, bivšem glavnom i odgovornom uredniku Azizu Kadribegoviću, prof. dr. Enesu Kariću i dugogodišnjem novinaru ”Preporoda” u penziji Bajri Pervi.

Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović istakao je da je list ”Preporod” u ovih pola stoljeća odigrao vrlo važnu ulogu za bosanskohercegovačke muslimane, ali i za muslimane cijelog Balkana.

“‘Preporod’ se čitao od Makedonije pa do Slovenije. Svi muslimani tadašnje Jugoslavije su u ‘Preporodu’ imali svoju stranicu, svoju priču. ‘Preporod’ ih je informisao o onome što je bilo važno za muslimane ovih krajeva. Naravno, ‘Preporod’ nije imao samo tu vjersku dimenziju, on je imao i nacionalnu dimenziju jer se to nekako poklapa sa priznavanjem muslimanske nacije u bivšoj Jugoslaviji tako da je ‘Preporod’ i s te strane kod Bošnjaka, muslimana, pogotovo u Bosni i Hercegovini, imao važnu ulogu u narastanju njihovog vjerskog i nacionalnog identiteta. Ta dva identiteta su se stapala jedan s drugim i danas možemo nakon pola stoljeća kazati da ‘Preporod’ s istom snagom djeluje u našim džematima, a čitan je i van granica Bosne i Hercegovine, u našoj dijaspori. To je list koji odražava ono što mi jesmo, našu kulturu, tradiciju, vjeru i vjersku misao”, kazao je Kavazović, te dodao:

“‘Preporod’ vrlo aktivno djeluje na svijest naših muslimana. ‘Preporod’ je u tom intelektualnom i idejnom smislu mjesto na kojem izviru ideje iz same Islamske zajednice, odnosno muslimanske zajednice u Bosni i Hercegovini i na neki način zapljuskuje sve druge krajeve gdje se čita ‘Preporod'”, rekao je Kavazović.

Glavna urednica “Preporoda” Senada Tahirović istakla je da 50. godina lista predstavlja jedan od najvažnijih jubileja ali i jedan od najvažnijih kulturnih, medijskih i prosvjetnih projekata Islamske zajednice i Bošnjaka u 20. i 21. stoljeću.

“Proslavljajući naš 50. rođendan zaista iskazujemo sreću i ponos zato što smo kao zajednica uspjeli očuvati ono za što se zalažemo. U medijskom prostoru ‘Preporod’ već 50 godina odgovorno čuva islamske vrijednosti, našu islamsku tradiciju i naš otvoreni kulturni islamski identitet. Mi se zalažemo za odgovornu javnu riječ kojoj se vjeruje. Mi ustvari pokušavamo svih ovih 50 godina promovirati takve vrijednosti kojima se vjeruje, a protiv zaglušujuće buke i senzacionalizma. Mi kao narod već 50 godina gradimo sebe uz ‘Preporod'”, rekla je Tahirović.

Bivši glavni i odgovorni urednik Aziz Kadribegović kazao je da je veoma sretan da je dočekao ovaj značajni jubilej ”Preporoda”.

“To šta je ‘Preporod’ uradio za ovih 50 godina najbolje znaju čitaoci. Ali ono što je najvažnije je da imamo jubilej jednog lista koji je 50 godina neprestano izlazio, i u najtežim okolnostima, u ratnim okolnostima, i evo doživio da bilježi svoj 50. rođendan. Nadam se da će ‘Preporod’ nastaviti sa izlaženjem i da će doživjeti i svoj stoti rođendan”, rekao je Kadribegović.

Prof. dr. Enes Karić istakao je kako su mnogi, uključujući i njega, rasli uz ”Preporod” svih ovih godina.

“Kad je ‘Preporod’ pokrenut 1970. godine neki smo već bili u Gazi Husrev-begovoj medresi, a neki smo pridolazili i naše prve pjesme, prvi sastavi prozni, prve ramazanske priče i izvještaji sa ramazanskih praksi, mi smo objavili u ‘Preporodu’. Meni je drago da sam doživio ovih 50 ‘Preporodovih’ godina, a drugo, drago mi je da sada stasava jedna nova generacija, i to je dobro. Vjerujem da će ova nova generacija i novinara i pera koji pišu za ‘Preporod’ imati bolja vremena, imati veće uspjehe i da će proslaviti sto godina ‘Preporoda'”, istakao je prof. Karić.

Prvi broj novina ”Preporod” izašao je 15. septembra 1970. godine. Od tada ova novina izlazi u kontinuitetu i distribuira se u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. ”Preporod” ima reputaciju jednog od najznačajnijih printanih medija u BiH, a s provjerenim informacijama, člancima i analizama već 50 godina promovira univerzalne vrijednosti.

Njegovo ime ukazuje na cilj i svrhu: kontinuiranim progresom učiniti boljim pojedinca i društvo shodno zahtjevima vremena i to kur'anskom porukom koja je moto ”Preporoda” i nalazi se, već godinama, sa svakoj naslovnici: “Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe.”

Od njegovog utemeljenja, promovirajući nezavisno mišljenje i novinarstvo, za ”Preporod” pišu i govore najveća domaća i svjetska imena iz različitih naučnih i kulturnih oblasti, bez obzira na vjerska i politička uvjerenja, jer je riječ o novinama koje su zadržale princip borbe protiv uskih i zatvorenih vjerskih, nacionalnih i ideoloških okvira.

Posebno bogatstvo ”Preporoda” jeste što predstavlja svojevrsnu enciklopediju tradicije, baštine, kulture i historije koja stoljećima egzistira na ovim područjima i teško se baviti istraživanjem islamske misli, ali i višestoljetne tradicije ovog prostora, bez konsultiranja ”Preporoda” kao izvora koji se danas citira u brojnim važnijim naučnim radovima i publikacijama. Također, ”Preporod” je medij koji nikada nije prekinuo direktnu vezu s narodom čija mišljenja cijeni i artikulira kroz različite novinarske forme.

Sadržaj printanog izdanja dostupan je i u digitalnom izdanju putem platforme ”PressReader” i aplikacije ”Preporod” na Android i iOS servisima.