Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Tanović: Film treba posmatrati kao značajnu industrijsku granu

ines tanovic33

Kao predsjednica Udruženja filmskih radnika, kao autor smatram da film nije samo umjetnost, nego jedna velika industrijska grana koja zapošljava jako puno ljudi. Ne samo umjetnika, autora nego i ljudi koji obnašaju puno funkcija da bi film mogao uopšte da izađe u javnost – rekla je u razgovoru za Fenu rediteljica Ines Tanović predsjednica Udruženja filmskih radnika govoreći o poziciji bh. filma.

Tanović je istakla da bez podrške vlade, bez podrške vlasti, bez kontinuiranog sistema finansiranja film ne može da opstane ni kao umjetnost ni kao industrija, istakavši da i pored takve situacije evidentni su odlični rezultati bh. autora.

Govoreći o neusvajanju Zakona o filmskoj djelatnosti Tanović ističe da se godinama radilo na njegovom tekstu, i pravno i iz pozicija struke. Kako kaže danonoćno se radilo i došlo se do finalnog teksta ali zakona još nema.

U zakonu se nalazi kao bitna stavka pristup načinima finsiranja. Kako Tanović pojašnjava prijedlog zakona je da film ne bude isključivo budžetski, da se iz budžeta izdvaja određena suma za proizvodnju filma u Fondaciju za kinematografiju, a da kontinuirano punjenje budžeta bude kroz određene namete.

Tanović ističe da je prijedlog zakona prilagođen bh. uslovima i da se u suštini predlažu najbolje prakse evropskih zemalja i zemalja regiona.

Ines Tanović prvi igrani film „Naša svakodnevna priča“ snimila je prije tri godine. Kako kaže s tim filmom je „debitirala“ u pedesetim godinama.

– To je smiješno reći ali to je naša situacija. Mi tako teško dolazimo do filmova tako da je ispalo da sam se filmom počela baviti sa 50 godina, a ja kontinuirano radim u branši više od dvadeset godina – kaže Tanović.

Ona podsjeća da je film rezultat dugotrajnog, mukotrpnog rada.

– Filmski radnici nisu estrada i nas niko i ne vidi, ali nama je bitno da se bavimo našim radom u pozadini koji rezultira igranim filmom – navodi Tanović.

Ines Tanović priprema drugi igrani film „Sin“, po vlastitom scenariju za koji je dobila sredstva za produkciju Fondacije za kinematografiju BiH, Crnogorskog filmskog centra, HAVC-a i Slovenskog filmskog sklada kao i podršku programa MEDIA za razvoj i EURIMAGES za produkciju. Scenarij za taj film je dobio nagradu na CineLinku 2015. godine, kao i nagradu producenata iz Los Angelesa za najperspektivniji projekt iz Evrope 2016 na SEEfest LA.

Prva klapa za film „Sin” trebala bi da „padne“ 23. septembra.

“Sin” je porodična priča o porodici koja usvaja dijete a potom dobije svoje. Porodica se bori sa svim demonima koje opsjedaju jedno dijete koje je usvojeno, koje ne poznaje roditelje, ne zna svoje porijeklo. Tu je kriza identiteta, tu je kriza odnosa u porodici, jako kompleksni odnosi…

Govoreći o koprodukcijama Ines Tanović kaže da su one s jedne strane nužno zlo, a s druge kao autor smatra da je to jedna sjajna stvar jer film dobija daleko veću podršku.

Tanović ističe da vjeruje u budućnost bosanskohercegovačkog filma prvenstveno zbog autora, umjetnika..

– Potreban nam je kvantitet da bi došli do kvaliteta. To se vidi prema filmovima iz zemalja u regiji. Oni nisu imali filmove, nagrade koje smo mi imali. Mi smo imali malu produkciju a jako velike svjetske nagrade. A oni su imali veće produkcije i tek sad nakon određenih godina izlaze na festivale, dobijaju nagrade. Ali oni imaju po 15, 20 filmova godišnje – kaže Tanović dodavši da bh. filmska industrija ima recidive tj. filmovi se snimaju po nekoliko godina i onda u jednoj godini izađu tri filma.

Ines Tanović rođena je u Sarajevu. Diplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, odsjek za dramaturgiju. Članica je Udruženja filmskih radnika BiH od 1988. Autor je scenarija i rediteljica šest kratkih igranih filmova od 1986. do 2002.

Uradila je niz kratkih i dokumentarnih filmova za koje je i nagrađivana, a 2010. je režirala bosanski dio dugometražnog igranog omnibusa „Neke druge priče“ (koprodukcija između iz BiH, Srbije, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Irske, podržana od EUROIMAGES). Film je pozvan na više od 40 svjetskih festivala i osvojio je šest međunarodnih nagrada.

2015. je završila realizaciju igranog filma Naša svakodnevna priča za čiji scenarij je bila nagrađena nagradom INTERNATIONAL RELATIONS ARTE PRIZE CineLink programa SFF-a. Film je gostovao na više od 40 međunarodnih filmskih festivala i osvojio je 15 nagrada. Film je bio bosanski kandidat za Oskara za 2015. Zajedno sa producentom Alemom Babićem vodi producentsku kuću DOKUMENT Sarajevo koja proizvodi kratke, dokumentarne, igrane filmove, koprodukcije i TV program.