Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

"Žila kucavica" u ratu

“Tunel spasa” otvoren za javnost s poboljšanom infrastrukturom (VIDEO)

050620_tunel

S obzirom na to da je cilj gradnje bio deblokada Sarajeva, zbog vojnog, političkog i ekonomskog značaja, bio je najstrožije čuvana tajna – “tunel kojeg nema”

Spomenički kompleks tunel D-B u Sarajevu, poznat kao Tunel spasa koji je tokom rata opkoljenom gradu bio jedina “žila kucavica” za transport hrane, oružja i medicinske opreme, nakon zatvaranja zbog mjera zaštite od pandemije koronavirusa 3. juna opet je otvoren za posjetioce.

Kao najpozicioniranija turistička lokacija u regiji, Tunel spasa je imao brojne posjete, uglavnom stranih gostiju koji su htjeli vidjeti, kako je za Fenu kazao glasnogovornik JU Fond memorijala Kantona Sarajevo Irfan Gazdić, “čudo spasa u ratu, uspomenu u miru”.

No iako je tokom pandemije koronavirusa taj muzejski kompleks bio zatvoren, ipak su uposlenici to vrijeme dobro iskoristili da poboljšaju infrastrukturu, muzejske postavke. Moguće je i da će u upotrebi biti pušteno dodatnih 100 metara tunela.

– Ukoliko se steknu dobri tehnički uslovi, pustit ćemo dodatnih 100 metara tunela – kazao je Gazdić.

Poboljšana je vizualizacija muzejskih eksponata, transparentniji su, čitkiji, jednostavniji i pregledniji.

Također je postavljena i instalacija slika koja prikazuje grad Sarajevo u vrijeme rata, od Vijećnice do Tunela spasa.

– Svi koji posjete kompleks mogu vidjeti scenu od sedam slika pod nazivom “1435”, hronološki poredanih od Vijećnice do Tunela spasa, a govori kakav je bio život u Sarajevu za vrijeme opsade od 1992. do 1995. godine – kazao je Gazdić.

Kompleks je proširen dvoranom koja je multipraktična, otvorenog ili poluotvorenog tipa, pogodna za prezentacije, kulturne događaje.

Tunel spasa je dug približno 800 m, sa prosječnom visinom od 1,6 m i širinom od 1 m. Prokopavanje je počelo 28. januara 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (D-B). Gradila ga je Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažirano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene. Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine.

S obzirom na to da je cilj gradnje bio deblokada Sarajeva, zbog vojnog, političkog i ekonomskog značaja, bio je najstrožije čuvana tajna – “tunel kojeg nema”.

Korišten je dvije ratne godine, a kroz njega je prošlo više od dva miliona građana i vojnika koji su se snabdijevali hranom, oružjem za odbranu, lijekovima, naftom, bio je spas za ranjene, teško bolesne, trudnice.

Spomenički kompleks Tunel spasa D-B danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca. Čuva uspomene onih koji su život dali u odbranu grada, svoje domovine Bosne i Hercegovine.

Posjetioci mogu vidjeti filmove, muzejsku postavku, eksponate, oružje kojim se branila sloboda.