tri najnovija izdanja
U okviru „Mostarskog ljeta“ promovisana izdanja Instituta za istoriju UNSA
Zbornik radova sa naučnog skupa „Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u istoriji Bosne i Hercegovine“, koji je održan pod pokroviteljstvom Orijentalnog i Instituta za istoriju Univerziteta u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 2021. godine povodom 500 godina od imenovanja Gazi Husrev-bega za bosanskog sandžakbega, predstavio je stručni saradnik za osmanski period mr. Amir Džinić
U okviru međunarodne kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto 2022“ večeras su u Centru za kulturu Mostar promovisana tri najnovija izdanja Instituta za istoriju Univerziteta u Sarajevu.
„S ponosom možemo kazati da smo u 2021. godini objavili 12 izdanja, istorijskih monografija, zbornika radova sa naučnih konferencija, zbirki historijske građe, putopisi, te dva naučna naša standarna časopisa ‘Historijska traganja’ i ‘Prilozi’, tako da smo u Institutu odlučili da u 2022. godini u našim bh gradovima radimo intenzivne promocije naših novih izdanja. Već smo bili u nekoliko gradova, evo na red je došao Mostar, a već sutra smo u Stocu. Drago nam je da i šira čitalačka publika u Mostaru ima mogućnost da se druži sa nama, saradnicima Instituta, sa autorima, ali i sa našim izdanjima. Nama je uvijek drago i ima smisao naš posao samo ukoliko imamo i čitalačku publiku“, ističe direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu dr. Sedad Bešlija, te je više kazao o Zborniku radova „Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti“, jednom od izdanja koje je večeras promovisano.
„Riječ je o Zborniku radova sa naše jubilejske konferencije iz 2019. godine kada smo obilježavali 60 godina rada Instituta pod nazivom „Prijelomne godine bh prošlosti“. Konferenciji je prisustvovao 61 referent/izlagač. Nakon toga smo zamolili autore koje su u mogućnosti da pošalju svoje radove i pristigla su 33 rada. Ta 33 rada su podijeljena u dva toma. Počinje od rada kolege Enesa Dedića koji tretira pitanje srednjovijekovne Bosne i prijelomnih događaja u ukupnoj srednjovijekovnoj prošlosti Bosne, pa sve do kolega akademika Mirka Pejanovića, Amira Klike, Jasmina Medića koji pišu svoje radove vezane za period ‘92-‘95 godina. Između toga postoji i nekoliko radova koji tretiraju osmanski, austrougarski i period XX stoljeća. Mi smo u globalu zadovoljni tim izdanjem, jer po prvi put smo dobili jedan pregled tih najznačajnijih prijelomnih događaja, datuma, procesa na osnovu kojega možemo izvući neke konstante, neke stalnosti, kada je u pitanju ukupna prošlost BiH“, navodi Bešlija.
Zbornik radova sa naučnog skupa „Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u istoriji Bosne i Hercegovine“, koji je održan pod pokroviteljstvom Orijentalnog i Instituta za istoriju Univerziteta u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 2021. godine povodom 500 godina od imenovanja Gazi Husrev-bega za bosanskog sandžakbega, predstavio je stručni saradnik za osmanski period mr. Amir Džinić.
„Budući da je riječ o polumilenijskom izuzetno važnom obilježavanju, organizatori i učesnici skupa su se potrudili da javnosti pobliže predstave ulogu i značaj Gazi Husrev-bega u historiji BiH, kao i nova saznanja do kojih su došli istraživači kako u BiH tako i u Turskoj. Zbornik je tematsko hronološki koncipiran tako da sadrži ukupno 15 radova od 15 autora koji pokrivaju različite teme i oblasti, a koje su vezane za lik i djelo Gazi Husrev-bega kao i društveno političke prilike samog vremena u kojem je Gazija djelovao. Eminentni autori nam na dosta koncizan i jasan naučno metodološki način daju mnoštvo podataka i zanimljivih činjenica, ne samo o Gazi Husrev-begu već, možemo slobodno kazati, životu u različitim segmentima na prostorima tadašnje Bosne i Huma 16. stoljeća. Ako sagledamo Zbornik u cjelini, možemo dobiti sliku o tome koliko je velik trag ostavljen iza Gazi Husrev-bega koji nam je u fizičkom smislu vidljiv i danas. Pri tome mislimo na veliki broj zadudžbina, odnosno graditeljske objekte sakralne i profane namjene. Zahvaljujući rezultatima do koji su došli naši autori, možemo uočiti značaj Gazi Husrev bega za današnju BiH i općenito historiografiju BiH budući da je riječ o jednoj od najvažnijih ličnosti 16. stoljeća“, naglašava Džinić.
Treće izdanje koje je promovisano večeras je časopis „Prilozi“ Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu 50. broj.
„Nastojeći pratiti savremene standarde naučnih časopisa, ‘Prilozi’ sad imaju već dosta ustaljenu strukturu tj. rubrike: Članci i rasprave, Prilozi, Osvrti i na koncu ništa manje važnu rubriku Prikazi. Otvarajući nove, različite teme, sada nerijetko s interdisciplinarne pozicije, ali aktualizirajući i stare, poznate historijske teme autori popunjavaju mnoge tzv. bjeline itekako prisutne u domaćoj historiografiji. Takav je slučaj i sa brojem pred nama, jubilarnim 50. brojem časopisa ‘Prilozi’ koji je štampan na 460 stranica i donosi 10 članaka, od čega je 6 izvornih naučnih radova, 2 stručna priloga i 7 prikaza kao i in memoriam koji je napisao dr. Bešlija o našem rahmetli kolegi Kemalu Bašiću kojem smo posvetili ovaj broj Priloga i na taj način ukazali na njegov ogroman doprinos historijskoj nauci.“, navodi viša stručna saradnica dr. Dženita Sarač-Rujanac.
