Kultura

premijera

“U sjeni minareta”: Film o ubijenim imamima u Srebrenici

25/01/2022

Autor istraživačkog rada „Elitocid: vjerski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘sigurne zone’ Srebrenica tokom 1992.-1995. godine“ dr. Hikmet Karčić, kaže kako su bosanskohercegovačkom kontekstu, a naročito u tradicionalnim bošnjačkim sredinama kakva je istočna Bosna, imami predstavljali ne samo vjerske autoritete već društveno aktivne i involvirane aktere u svojim zajednicama

U Javnoj ustanovi „Fond Memorijala Kantona Sarajevo“ prikazana je premijera dokumentarnog filma „U sjeni minareta“ koautora Hasana Hasanovića, kustosa Memorijalnog centra Srebrenica. Film govori o sistematskom ubijanju imama na području u i oko Srebrenice u periodu 1992. – 1995. godine, a rađen je na osnovu istraživačkog rada doktora Hikmeta Karčića, istraživača genocida u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu, piše Detektor.

Hasanović je ovaj film radio zajedno sa svojim bratom Omerom Hasanovićem, novinarom Federalne televizije. Hasan za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kaže kako su se na snimanje ovog filma koje je trajalo od proljeća do jeseni prošle godine, odlučili kako bi prikazali plansko ubijanje imama kao vjerskih autoriteta u lokalnim zajednicama, te organizaciju vjerskog života na području Srebrenice u ratnim uslovima.

„Film govori o samom početku rata. Kako je došlo do rata u Zvorniku kroz priču imama Mevludina Hrnjića, koji je silom prilika protjeran iz svog mjesta Kamenica i otišao je za Srebrenicu. Obuhvatamo period u Bratuncu kada je ubijen imam koji je sinonim stradanja svih imama u BiH, Musfata efendija Mujkanović, koji je mučen u Bratuncu u logoru u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“. Onda dolazimo sa pričom u enklavu Srebrenica kada je proglašena zaštićenom zonom, nakon čega je došao veliki broj izbjeglica i kada je ponovo uspostavljen vjerski život u teškim uslovima u oštećenim džamijama“, kaže Hasanović.

Autor istraživačkog rada „Elitocid: vjerski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘sigurne zone’ Srebrenica tokom 1992.-1995. godine“ dr. Hikmet Karčić, kaže kako su bosanskohercegovačkom kontekstu, a naročito u tradicionalnim bošnjačkim sredinama kakva je istočna Bosna, imami predstavljali ne samo vjerske autoritete već društveno aktivne i involvirane aktere u svojim zajednicama.

„Počionioci zločina su znali za njihovu ulogu u društvu i zato su oni ciljani bili od početka do kraja. Više od polovine imama koji su bili u Srebrenici ubijeni su tokom genocida u Srebrenici, od kojih je jedan dio stradao u „Maršu smrti“. To pokazuje jedan veliki napad i destrukciju tih lokalnh zajednica kroz obezglavljivanje pojedinaca koji su činili srž i centar tih lokalnih zajednica“, kazao je Karčić za BIRN BiH.

Prema podacima do kojih je došao Karčić, tokom genocida u Srebrenici među 8.372 ubijena Bošnjaka bilo je 26 imama Srebrenice i drugih mjesta, od njih 51 koji je boravio na ovome području. Ukupno je u Bosni i Hercegovini tokom rata ubijeno više od 60 imama.

„Maltretiranjem, mučenjem, zlostavljanjem i javnim pogubljenjem imama, zločinci su eliminisali autoritete i slali poruku lokalnom stanovništvu da i njih to čeka. Tako su, s prvim napadima srpskih snaga na gradove i sela, imami među prvima izdvajani i streljani. Džamije su opljačkane i uništene. U logorima, imami su javno mučeni i ponižavani tako što su vjerski obredi ismijavani, tjerani su da piju alkohol i da jedu svinjetinu. Većina je na koncu i ubijena. Ovo je sve bilo sa ciljem uništavanja njihovog ugleda i autoriteta u narodu“, navodi se u istraživanju „Elitocid: vjerski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘sigurne zone’ Srebrenica tokom 1992.-1995. godine“.

Srebrenički imam Ahmed ef. Hrustanović, koji je jedan od aktera u ovome filmu, kaže kako je bitno govoriti o ovim temama, „jer su danas osim negiranja genocida, aktuelni narativi kojima se srebreničani provociraju, diskriminiraju i omalovažavaju“.

„Organizacija vjerskog života u Srebrenici bila je od velike važnosti za narod u periodu od 1992. do 1995. godine, a o tome se ne zna mnogo. To je bitno za našu tradiciju i kulturu“, kaže Hrustanović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.