Važnost biblioteka u izgradnji društva znanja

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini poručeno je da je cilj podsjetiti građanke i građane na važnost učešća biblioteka u izgradnji društva znanja, javlja Anadolu Agency (AA).

Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH bit će obilježen 30. oktobra, a biblioteke (nacionalna, visokoškolske, školske, javne i specijalne), partneri iz Bosne i Hercegovine će učestvovati u promociji svojih usluga nudeći građanima različite edukativne sadržaje, promocije, večeri poezije, okrugle stolove, izložbe i slično.

Projektom je planirana snažna promocija biblioteka, njihovih bibliotečkih usluga i uopće, informacijskih i bibliotečkih nauka, saopšteno je iz Univerziteta u Sarajevu.

Partneri u realizaciji ovog događaja su Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru i Kantonalna biblioteka Bihać.

Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH će s više od 50 različitih aktivnosti obilježiti ovaj dan i poslati poruku da bez biblioteka nema kvalitetnog obrazovanja.

Nadina Grebović-Lendo, koordinatorica Akcijske grupe Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH ispred Univerziteta u Sarajevu, podsjetila je da već četvrti put obilježavaju ovaj dan i bilježi značajan porast interesovanja javnosti.

“Cilj Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH jeste podsjetiti građanke i građane na važnost učešća biblioteka u izgradnji društva znanja. Univerzitet u Sarajevu je u ovaj događaj involvirao više od 40 biblioteka partnera iz BiH koje će 30. oktobra ponuditi različite sadržaje svojim korisničkim zajednicama”, pojasnila je Grebović-Lendo.

Istakla je da je trenutno prijavljeno više od 50 programskih aktivnosti na različitim lokacijama, kako online tako i u fizičkom prostoru.

Grebović-Lendo je podsjetila da je ovogodišnji moto Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama “Biblioteka bez zidova”, a fokus grupa su učenici osnovnih škola, od prvog do četvrtog razreda.

“U savremenom bibliotekarstvu termin ‘Biblioteka bez zidova’ je uobičajan jer podrazumijeva da biblioteku ne čini zgrada već bibliotekar. Bibliotekar je osoba koja pronalazi informaciju za korisnika i daje mu je na korištenje neovisno o prostoru i imovini. Ovakvo poimanje biblioteka se uklapa i u trenutnu društvenu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19. Bibliotekar je jednako prisutan kako u fizičkom tako i online prostoru”, kazala je Grebović-Lendo.

Smatra da je Nacionalni dan odlična prilika da bibliotekari pokažu kako i na koji način mogu prilagoditi svoje bibliotečko-informacijske usluge u vrijeme trajanja pandemije.

“Moram priznati da je pandemija u nekim bibliotekama i ubrzala proces digitalizacije pojedinih usluga”, kazala je Grebović-Lendo.

Dušanka Bošković, prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevu, mišljenja je da je ovo izuzetna prilika da se podsjetimo na sve čari koje nam biblioteke pružaju od djetinjstva i koje su nam tu bile da nam pomognu tokom našeg obrazovanja.

“I da se podsjetimo značaja koje one imaju. Iskreno se nadam da ćemo naredne godine na ovaj dan moći da predstavimo i digitalni repozitorij Univerziteta”, pojasnila je Bošković.

O značaju Nacionalnog dana govorila je i Emina Dedić – Bukvić sa Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

“Biti školski bibliotekar jeste izazovna profesija i zanimanje i zahtijeva predagoške kompetencije koje će odgovoriti na odgojne i obrazovne potrebe mladih. Biti kompetentan i stručan znači da svoje akademsko znanje znamo prenijeti mlađima”, kazala je Dedić – Bukvić.

Smatra da školski bibliotekar može odgovoriti na savremeni kontekst odgoja i obrazovanja i u tom smislu može biti ključan faktor u poticanju i jačanju odgojno-obrazovnog sistema BiH.

Feđa Kulenović sa Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu rekao je da kada govorimo o čitanju onda ne govorimo samo o čitanju književnosti nego i tehnologije.

“Mi pripremamo kadar ne samo za školske biblioteke i formalno obrazovanje nego i neformalno. U današnje vrijeme pandemije, informacija i dezinformacija, bibliotekari imaju još značajniju ulogu i bave se medijskim informacijskim opismenjavanjem”, pojasnio je Kulenović.

Smatra da bibliotekari ne trebaju više da budu unutar institucija gdje samo čuvaju znanje nego da pomognu drugima da do tog znanja dođu bilo gdje, na ulici, mreži…

Od centralnih aktivnosti Univerziteta u Sarajevu izdvojili su završeni likovni natječaj za učenike osnovnih škola pod nazivom Moj(a) bibliotekar(ka) i online čitanja studentica Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta UNSA namijenjene za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola.