Susreti s piscem

Večer Krleže: Monodrama “Sjetite me se 2022.” u petak u Kosači

Hrvatski dom hercega Stjepana Kosace

Goran Matović, Mostarac, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, ujedno i dramski umjetnik, čekao je 2022. godinu kako bi odao počast svom velikom sugovorniku koga je upoznao kao student davne 1973.

Predstava “Miroslav Krleža – Sjetite me se 2022.” gostuje u petak, 2. decembra, u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, s početkom u 19,30.

Kako su saopćili organizatori, ulaz na ovu krležijansku poslasticu koja je svoju praizvedbu imala ove godine u okviru 11. festivala Miroslav Krleža, je slobodan.

Goran Matović, Mostarac, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, ujedno i dramski umjetnik, čekao je 2022. godinu kako bi odao počast svom velikom sugovorniku koga je upoznao kao student davne 1973. Naime, nekoliko dana nakon premijere svoje monološke freske “Pir iluzija” građene od fragmenata Krležine poezije i proze, Matović je bio pozvan na Gvozd. Krleža ga je želio upoznati. Sastali su se dvadesetak puta. U njihovom posljednjem susretu Krleža je rekapitulirao 20. stoljeće. Portretirao je suvremenike i fenomene polemično i duhovito. Iznenada je prekinuo monolog, prekrio lice rukama kao na Vaništinu portretu, uzdahnuo i rekao: “Sjetite me se 2022.”. To su bile njegove posljednje riječi.

Matovićev muzički (su)borac na violončelu je Stanko Kovačić, koji će s njim nastupiti u petak, pred mostarskom publikom.

“Svaki dan, prolazeći uvijek istim zagrebačkim ulicama, sjećam se Krleže, njegova mudrog, živog i temperamentnog govora. Jednako vehementno pisao je i govorio. Često je mijenjao raspoloženja, pa je i njegov govor bio silno dramatičan. Scenska kompozicija Sjetite me se 2022. građena je od sjećanja na susrete s velikim piscem, fragmenata Krležina opusa, žive glazbe i tonskih zapisa Krležina glasa. Sve se ponavlja. Što je drama svijeta žešća, Krležin govor je življi i aktualniji. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krleža daje Zagrebu osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika. On je naše veliko, živo ogledalo u kojem se neprekidno ogledamo”, riječi su Gorana Matovića.

“Znam… trebalo bi živjeti slobodno, kao što žive majmuni po tropskim šumama! Živjeti je dosadno ako čovjek ne živi slobodno i inteligentno…” Miroslav Krleža (fragment iz monodrame).