Žene u muzejskom sektoru imaju potrebu za novim idejama i sticanjem znanja

Iako je kalendar Muzeja za ovu godinu promijenjen, prilagođen novim okolnostima u kojima se cijeli svijet našao, i iako je skoro cijela ova godina obilježena pandemijom virusa korona, ipak je Muzej Sarajeva ostvario neke svoje planove za ovu godinu – ocijenila je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka govoreći o izazovima pred kojima se našla ta institucija tokom pandemije, kao i zatvaranja brojnih institucija pa i muzejskih.

Leka navodi da je nakon uvođenja vanrednog stanja Muzej bio zatvoren za posjetitelje dva mjeseca, ali da se iza zatvorenih vrata ipak radilo, te su se dobro snašli kada je u pitanju organizacija rada u smjenama i od kuće.

Tako su se po uvođenju vanrednog stanja u martu, svjesni nemogućnosti da publici predstave svoje sadržaje, odlučili prilagoditi novonastalim okolnostima i muzejske programe preselili u virtuelni prostor.

– Svjesni činjenice da se današnja komunikacija najviše odvija na društvenim mrežama i digitalnim platformama, Muzej Sarajeva je u ovom periodu koristio svoju Facebook i Instagram stranicu, te You tube kanal kao medij za promociju aktivnosti naše ustanove. Većina zaposlenika je mogla raditi od kuće, a njihove aktivnosti su bile skrojene za stvaranje sadržaja u virtualnom okruženju. Glavna prednost digitalnih tehnologija je u tome što omogućavaju muzejima, iako su fizički zatvoreni za posjetitelje, da i dalje stvaraju sadržaje i, kroz dijalog i učešće publike u stvaranju tog sadržaja podstiču razmišljanje o relevantnim temama i tako doprinose društvu u složenim okolnostima – podvukla je Leka.

Direktorica Muzeja Sarajeva ističe da je njvažnije bilo u takvoj situaciji organizirati nadzor nad muzejskim zbirkama i timski rad izvan radnih prostorija, ali i ostati u kontaktu s javnošću putem internet sadržaja.

Stručnjaci muzeja pripremili su nekoliko virtualnih izložbi, svakodnevno komunicirali s muzejskom publikom online, putem digitalnih kanala. Krajem prošle i početkom ove godine sve svoje stalne postavke Muzej Sarajeva je približio širokom krugu posjetitelja, te je u suradnji sa firmom “Techbosnia” izvršeno 3D snimanje i modeliranje u visokoj rezoluciji svih muzejskih objekata i njihovih stalnih postava, koje su podijelili sa korisnicima i posjetiteljima na web stranici muzeja www.muzejsarajeva.ba te na FB i Instagram.

– Veoma sam ponosna na čitav tim Muzeja Sarajeva, jer smo i u ovim vrlo teškim okolnostima ipak uspjeli da ostvarimo planirane aktivnosti. U januaru smo u našem depandansu, Muzeju Jevreja, otvorili izložbu organiziranu u povodu obilježavanja 75 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic. U maju smo, u skladu sa preporukama svjetskog ICOM-a obilježili Međunarodni dan muzeja, koji se u cijelom svijetu održavao u specifičnim okolnostima. Muzej Sarajeva jedna je od prvih institucija u BiH koja je počela obilježavati ovu najznačajniju muzejsku manifestaciju u BiH, od 2006. godine – podvukla je Leka.

Tokom cijele godine vrijedni muzejski tim radio je na, kako ističe direktorica Muzeja Sarajeva, pripremi stalne postavke u Brusa bezistanu, tačnije njenom proširenju, te su krajem oktobra otvorili stalnu izložbu pod nazivom “Kujundžijsko-zlatarski zanat”, postavku kompletnog starog zlatarsko-filigranskog dućana, s kraja XIX stoljeća i početka XX stoljeća, a koji je Muzej otkupio od porodice Tuzi-Sofić.

Leka podvlači da će se tokom decembra privesti kraju štampanje dvobroja (8 i 9 broj) muzejskog časopisa “Prilozi za proučavanje historije Sarajeva”, završiti digitalizaciju svih brojeva tog časopisa, koji će korisnicima biti dostupni na web stranici muzeja, te u suradnji sa općinom Novi Grad, otvoriti u njihovoj Galeriji izložbu “Kujundžijsko-zlatarski zanat”.

Govoreći o stanju u kojem se nalaze depadansi Muzeja Sarajeva, Leka podsjeća da je Muzej Sarajeva kompleksna muzejska institucija sačinjena od šest zgrada, a neke od njih su među nastarijim objektima u gradu: Despića kuće, Svrzine kuće, Muzeja Sarajevo 1878-1918, Brusa bezistana gdje je smještena stalna postavka Muzeja, Muzreja Jevreja te administrativne zgrade – vile Koste Hermana gdje su smješteni administracija, uprava i depoi muzeja.

– Jasno je da se radi o izuzetno velikom i zahtjevnom sistemu, čije funkcioniranje u punom kapacitetu zahtijeva ozbiljnu logistiku, kao i stabilnu tehničko-tehnološku bazu kada je u pitanju muzejski kadar i sično. Tokom ove godine u planu je bilo renoviranje unutrašnosti objekta Brusa bezistana, gdje je smješten stalni postav Muzeja, no zbog uvođenja moratorija u Kantonu Sarajevo u velikoj mjeri je ugrožen osnovni rad i funkcioniranje ove institucije i njenih objekata, te je to prebačeno za narednu godinu – kazala je direktorica Muzeja Sarajeva.

Kad je riječ o posljedicama pandemije COVID-19, zbog koje je bitno smanjen i dolazak turista, Laka podsjeća da je paandemija koronavirusa dovela do zatvaranja muzeja, ne samo u BiH već i širom svijeta.

– Zatvorenost muzeja uzrokovala je pad u broju posjeta, što je uticalo i na pad vlastitih prihoda muzeja. Pod redovnim okolnostima, Muzej ima veliki broj posjetitelja (oko 50.000 u 2019.), a koji se svake godine povećavao s razvojem turizma u Sarajevu, pa smo zaista osjetili ovu promjenu. Pad posjećenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, korištenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak povećanja objava o muzejskim sadržajima kao i postotak online korisnika, gubitak odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, zahtijevat će prilagodbu u planiranju troškova za sljedeću godinu s obzirom na situaciju – podvukla je.

Govoreći o planovima Muzeja Sarajeva za narednu godinu, Leka navodi da će planovi i ciljevi za narednu, 2021. godinu, biti uveliko prilagođeni novonastaloj situaciji.

– Broj posjetilaca Muzeja Sarajeva značajno je opao u odnosu na brojeve na koje smo navikli. Sopstveni prihodi su prestali i opali su za više od 80 posto. Završavamo ovu godinu bez ozbiljnih posljedica na redovne troškove, ali ćemo sljedeće godine morati reorganizirati rad u skladu sa smanjenim sredstvima. Međunarodna saradnja u smislu hostinga izložbi će se ponoviti jer, iako ćemo biti prisutniji u virtualnom svijetu, lična iskustva ostajunezaobilazna, a svijet baštine ponovo će biti oživljavan ali u malo izmijenjenoj stvarnosti – mišljenja je ona.

Leka potcrtava da će se i u narednoj godini nastaviti unapređenje rada muzeja kroz intenzivnije umrežavanje te uspostavu partnerstava i saradnje sa drugim muzejima u BiH, regiji i inozemstvu, te uključivanje muzeja u sve evropske i svjetske muzejske asocijacije.

– Za baštinski sektor, kojem pripadaju i muzeji kriza posebno ukazuje na važnost mrežnog pristupa digitalnoj kulturnoj baštini, ali i na prednost “digitalne transformacije” baštine koja sve više dobiva na značaju u kontekstu Europske unije. Obogaćivanjem sadržaja i poboljšanjem iskustva korisnika za sve kolekcije, i postavke izložbi, planovi za narednu godinu su da baština bude dostupna svima, približavanju muzejskih sadržaja još široj publici, da se značajno poveća broj posjetilaca kroz digitalne kanale i kroz to i prihod na internetu – podvukla je.

Direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka najavljuje da će se u narednoj godini pored navedenih planova raditi i na procesu veće digitalne transformacije te institucije, na njenoj većoj pristupačnosti najširem krugu korisnika i posjetitelja, te će proces digitalizacije biti jedan od prioritetnih ciljeva Muzeja Sarajeva kako bi se zaštitila baština koju čuva ta jedna od najstarijih muzejskih institucija u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o sve većoj prisutnosti žena na rukovodećim pozicijama u kulturnim intitucijama s naglaskom na muzeje, Leka smatra da su žene u kulturi, tačnije u muzejskom sektoru u BiH mnogo zastupljene.

– Statistički gledano, veliki postotak žena obnaša direktorske pozicije u muzejima u našoj zemlji. Najvećim razlogom za to vidim u činjenici da je kultura, na žalost, u našoj zemlji veoma potcijenjena, i ne smatra se izvorom velike zarade. No, muzejski sektor vidim kao naš najveći resurs, kao pokretač socijalnih i ekonomskih promjena, te kao pozitivnu kariku kada je u pitanju promocija zemlje. Žene koje rade u ustanovama kulture, odnosno muzejskom sektoru ovdje pokazuju da su veoma obrazovane, da imaju potrebu za sticanjem novih znanja i ideja. Muškarci u našoj zemlji mogu mnogo naučiti iz tih iskustava – zaključila je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka.