Kultura

alma Leka

Žene u muzejskom sektoru imaju potrebu za novim idejama i sticanjem znanja

19/12/2020

Leka navodi da je nakon uvođenja vanrednog stanja Muzej bio zatvoren za posjetitelje dva mjeseca, ali da se iza zatvorenih vrata ipak radilo

Iako je kalendar Muzeja za ovu godinu promijenjen, prilagođen novim okolnostima u kojima se cijeli svijet našao, i iako je skoro cijela ova godina obilježena pandemijom virusa korona, ipak je Muzej Sarajeva ostvario neke svoje planove za ovu godinu – ocijenila je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka govoreći o izazovima pred kojima se našla ta institucija tokom pandemije, kao i zatvaranja brojnih institucija pa i muzejskih.

Leka navodi da je nakon uvođenja vanrednog stanja Muzej bio zatvoren za posjetitelje dva mjeseca, ali da se iza zatvorenih vrata ipak radilo, te su se dobro snašli kada je u pitanju organizacija rada u smjenama i od kuće.

Tako su se po uvođenju vanrednog stanja u martu, svjesni nemogućnosti da publici predstave svoje sadržaje, odlučili prilagoditi novonastalim okolnostima i muzejske programe preselili u virtuelni prostor.

– Svjesni činjenice da se današnja komunikacija najviše odvija na društvenim mrežama i digitalnim platformama, Muzej Sarajeva je u ovom periodu koristio svoju Facebook i Instagram stranicu, te You tube kanal kao medij za promociju aktivnosti naše ustanove. Većina zaposlenika je mogla raditi od kuće, a njihove aktivnosti su bile skrojene za stvaranje sadržaja u virtualnom okruženju. Glavna prednost digitalnih tehnologija je u tome što omogućavaju muzejima, iako su fizički zatvoreni za posjetitelje, da i dalje stvaraju sadržaje i, kroz dijalog i učešće publike u stvaranju tog sadržaja podstiču razmišljanje o relevantnim temama i tako doprinose društvu u složenim okolnostima – podvukla je Leka.

Direktorica Muzeja Sarajeva ističe da je njvažnije bilo u takvoj situaciji organizirati nadzor nad muzejskim zbirkama i timski rad izvan radnih prostorija, ali i ostati u kontaktu s javnošću putem internet sadržaja.

Stručnjaci muzeja pripremili su nekoliko virtualnih izložbi, svakodnevno komunicirali s muzejskom publikom online, putem digitalnih kanala. Krajem prošle i početkom ove godine sve svoje stalne postavke Muzej Sarajeva je približio širokom krugu posjetitelja, te je u suradnji sa firmom “Techbosnia” izvršeno 3D snimanje i modeliranje u visokoj rezoluciji svih muzejskih objekata i njihovih stalnih postava, koje su podijelili sa korisnicima i posjetiteljima na web stranici muzeja www.muzejsarajeva.ba te na FB i Instagram.

– Veoma sam ponosna na čitav tim Muzeja Sarajeva, jer smo i u ovim vrlo teškim okolnostima ipak uspjeli da ostvarimo planirane aktivnosti. U januaru smo u našem depandansu, Muzeju Jevreja, otvorili izložbu organiziranu u povodu obilježavanja 75 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic. U maju smo, u skladu sa preporukama svjetskog ICOM-a obilježili Međunarodni dan muzeja, koji se u cijelom svijetu održavao u specifičnim okolnostima. Muzej Sarajeva jedna je od prvih institucija u BiH koja je počela obilježavati ovu najznačajniju muzejsku manifestaciju u BiH, od 2006. godine – podvukla je Leka.

Tokom cijele godine vrijedni muzejski tim radio je na, kako ističe direktorica Muzeja Sarajeva, pripremi stalne postavke u Brusa bezistanu, tačnije njenom proširenju, te su krajem oktobra otvorili stalnu izložbu pod nazivom “Kujundžijsko-zlatarski zanat”, postavku kompletnog starog zlatarsko-filigranskog dućana, s kraja XIX stoljeća i početka XX stoljeća, a koji je Muzej otkupio od porodice Tuzi-Sofić.

Leka podvlači da će se tokom decembra privesti kraju štampanje dvobroja (8 i 9 broj) muzejskog časopisa “Prilozi za proučavanje historije Sarajeva”, završiti digitalizaciju svih brojeva tog časopisa, koji će korisnicima biti dostupni na web stranici muzeja, te u suradnji sa općinom Novi Grad, otvoriti u njihovoj Galeriji izložbu “Kujundžijsko-zlatarski zanat”.

Govoreći o stanju u kojem se nalaze depadansi Muzeja Sarajeva, Leka podsjeća da je Muzej Sarajeva kompleksna muzejska institucija sačinjena od šest zgrada, a neke od njih su među nastarijim objektima u gradu: Despića kuće, Svrzine kuće, Muzeja Sarajevo 1878-1918, Brusa bezistana gdje je smještena stalna postavka Muzeja, Muzreja Jevreja te administrativne zgrade – vile Koste Hermana gdje su smješteni administracija, uprava i depoi muzeja.

– Jasno je da se radi o izuzetno velikom i zahtjevnom sistemu, čije funkcioniranje u punom kapacitetu zahtijeva ozbiljnu logistiku, kao i stabilnu tehničko-tehnološku bazu kada je u pitanju muzejski kadar i sično. Tokom ove godine u planu je bilo renoviranje unutrašnosti objekta Brusa bezistana, gdje je smješten stalni postav Muzeja, no zbog uvođenja moratorija u Kantonu Sarajevo u velikoj mjeri je ugrožen osnovni rad i funkcioniranje ove institucije i njenih objekata, te je to prebačeno za narednu godinu – kazala je direktorica Muzeja Sarajeva.

Kad je riječ o posljedicama pandemije COVID-19, zbog koje je bitno smanjen i dolazak turista, Laka podsjeća da je paandemija koronavirusa dovela do zatvaranja muzeja, ne samo u BiH već i širom svijeta.

– Zatvorenost muzeja uzrokovala je pad u broju posjeta, što je uticalo i na pad vlastitih prihoda muzeja. Pod redovnim okolnostima, Muzej ima veliki broj posjetitelja (oko 50.000 u 2019.), a koji se svake godine povećavao s razvojem turizma u Sarajevu, pa smo zaista osjetili ovu promjenu. Pad posjećenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, korištenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak povećanja objava o muzejskim sadržajima kao i postotak online korisnika, gubitak odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, zahtijevat će prilagodbu u planiranju troškova za sljedeću godinu s obzirom na situaciju – podvukla je.

Govoreći o planovima Muzeja Sarajeva za narednu godinu, Leka navodi da će planovi i ciljevi za narednu, 2021. godinu, biti uveliko prilagođeni novonastaloj situaciji.

– Broj posjetilaca Muzeja Sarajeva značajno je opao u odnosu na brojeve na koje smo navikli. Sopstveni prihodi su prestali i opali su za više od 80 posto. Završavamo ovu godinu bez ozbiljnih posljedica na redovne troškove, ali ćemo sljedeće godine morati reorganizirati rad u skladu sa smanjenim sredstvima. Međunarodna saradnja u smislu hostinga izložbi će se ponoviti jer, iako ćemo biti prisutniji u virtualnom svijetu, lična iskustva ostajunezaobilazna, a svijet baštine ponovo će biti oživljavan ali u malo izmijenjenoj stvarnosti – mišljenja je ona.

Leka potcrtava da će se i u narednoj godini nastaviti unapređenje rada muzeja kroz intenzivnije umrežavanje te uspostavu partnerstava i saradnje sa drugim muzejima u BiH, regiji i inozemstvu, te uključivanje muzeja u sve evropske i svjetske muzejske asocijacije.

– Za baštinski sektor, kojem pripadaju i muzeji kriza posebno ukazuje na važnost mrežnog pristupa digitalnoj kulturnoj baštini, ali i na prednost “digitalne transformacije” baštine koja sve više dobiva na značaju u kontekstu Europske unije. Obogaćivanjem sadržaja i poboljšanjem iskustva korisnika za sve kolekcije, i postavke izložbi, planovi za narednu godinu su da baština bude dostupna svima, približavanju muzejskih sadržaja još široj publici, da se značajno poveća broj posjetilaca kroz digitalne kanale i kroz to i prihod na internetu – podvukla je.

Direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka najavljuje da će se u narednoj godini pored navedenih planova raditi i na procesu veće digitalne transformacije te institucije, na njenoj većoj pristupačnosti najširem krugu korisnika i posjetitelja, te će proces digitalizacije biti jedan od prioritetnih ciljeva Muzeja Sarajeva kako bi se zaštitila baština koju čuva ta jedna od najstarijih muzejskih institucija u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o sve većoj prisutnosti žena na rukovodećim pozicijama u kulturnim intitucijama s naglaskom na muzeje, Leka smatra da su žene u kulturi, tačnije u muzejskom sektoru u BiH mnogo zastupljene.

– Statistički gledano, veliki postotak žena obnaša direktorske pozicije u muzejima u našoj zemlji. Najvećim razlogom za to vidim u činjenici da je kultura, na žalost, u našoj zemlji veoma potcijenjena, i ne smatra se izvorom velike zarade. No, muzejski sektor vidim kao naš najveći resurs, kao pokretač socijalnih i ekonomskih promjena, te kao pozitivnu kariku kada je u pitanju promocija zemlje. Žene koje rade u ustanovama kulture, odnosno muzejskom sektoru ovdje pokazuju da su veoma obrazovane, da imaju potrebu za sticanjem novih znanja i ideja. Muškarci u našoj zemlji mogu mnogo naučiti iz tih iskustava – zaključila je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.