Kultura

"Sarajevski fragmenti"

Žilić: Sarajevo sam svaki put doživjela na poseban način

31/01/2021

Govoreći o osjećaju nježnosti prema gradu koji se provlači knjigom, Žilić ističe da jeste bila raznježena jer su se reaktivirala sjećanja na mladost, aktivizam, mladenačku zanesenost

“Sarajevski fragmenti” knjiga je autorice Darije Žilić koju je nedavno objavio sarajevski “Buybook”.

Bh. književnik Semezdin Mehmedinović zapisao je da je Grad u “Sarajevskim fragmentima” zbir vrlo ličnih toponima, onih s kojima se pjesnikinja identificirala. Boravak u novom gradu, ma koliko kratko trajao, predstavlja proces pretvaranja u stanovnika, osobu koja se u novom prostoru odomaćuje.

– Nakon ove knjige Darija Žilić je Sarajka, zauvjek – napisao je Mehmedinović.

Govoreći o nastanku te knjige, male obimom ali velike toplinom, nježnošću prema gradu i ljudima, pjesnikinja, kritičarka, esejistica i aktivistica – Zagrebčanka ali i Sarajka Darija Žilić kaže da su “Fragmenti” nastajali spontano nakon rezidencijalnog književnog boravka u Sarajevu 2018. godine.

– Pisala sam ih direktno na facebook, a reakcije su bile odlične. Tu ih je pročitao i Semezdin Mehmedinović i ohrabrio me da ih ukoričim. I tako je došlo do ideje da knjigu objavi “Buybook”, a u preporuci i posredovanju pomogao je i pjesnik i urednik Drago Glamuzina. Damir Uzunović je prihvatio rukopis, a onda ga je čitala i urednica Kristina Ljevak. Znači, nastajali su bez namjere da postanu knjiga. Jednostavno bio je to divan, sunčani rujan u kojem sam mogla otkrivati grad. Zahvaljujem ovom prilikom i PEN centru na potpori za rezidenciju – kaže Darija Žilić u razgovoru za Fenu.

Govoreći o osjećaju nježnosti prema gradu koji se provlači knjigom, Žilić ističe da jeste bila raznježena jer su se reaktivirala sjećanja na mladost, aktivizam, mladenačku zanesenost.

– Trenuci epifanije i bivanja u prostoru, razgovori i druženja, kao da se spojila mladost i zrelost u jednoj točci. Posebno sam se sjetila nekih susreta, na primjer sa sjajnim pjesnikom Emirom Šakovićem, koji je preminuo još 2010. Ili sjećanja na mirovni aktivizam i tu vjeru da se mogu povezati krajevi koje je rat razdvojio – kazala je pjesnikinja.

Darija Žilić “Sarajevske fragmente” islikava riječima, te da ono što vidi, promatra i doživljava voli u trenu zabilježiti, a potom doraditi.

– Važan mi je taj vizualni aspekt. U Sarajevu šetala sam gradom, upijala senzacije, bila sam u vremenu snatrenja, izdvojena iz vremena svijeta, pa sam se zato mogla prepustiti gradu i njegovim fluksevima. Posebno mi je bio dragocjen odlazak u Tuzlu s Feridom Duraković, pa šetnje s Jasnom Šamić, obilasci kulturnih događaja, razgovori u “Buybooku” i drugo – navodi Žilić.

Govoreći o tome što je možda ostalo i nazapisano u “Sarajevskim fragmentima” o Sarajevu “onom njenom”, ona kaže da možda čitatelj ili čitateljica uspiju vidjeti i slike koje nisu ocrtane riječima, emocije koje nisu eksplicitno zabilježene već su pažljivo provučene kroz leću objektivnog korelativa.

– Eto, ako se prepuste tekstu, mislim da će vidjeti slojeve grada koji nisu direktno spomenuti, a prisutni su ipak u mojim fragmentima i stvaraju s njima cjelinu, koja tek s onim neopipljivim može biti dosegnuta. U Sarajevo sam odlazila više puta, potaknuta različitim povodima i svaki put sam grad doživjela na poseban način – podvukla je.

Darija Žilić poznata je i kao književna kritičarka koja je godinama pratila književne scene regiona, i ne samo regiona. Povezivala je pjesnike, a posebno pjesnikinje svojim kritikama.

Na žalost, kako kaže, ne bavi se više sustavno književnom scenom regiona.

– Ali mi je drago da sam bila jedna od prvih kritičarki koja se još u prošlom desetljeću bavila pjesničkom regionalnom scenom. Objavila sam tad zapažen tekst “Poezija kao emancipatorski diskurs” u kojem sam povezala poeziju i političnost i otvorila polje koje pomaže emacipacijskom potencijalu poezije, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Taj tekst nalazi se u knjizi “Muza izvan geta” za koju sam 2010. dobila nagradu za Najbolju knjigu eseja u 2010. godini. Poezija sudjeluje u dijalogu koji se odvija u društvu, obraća se društvu i ideološki je eksplicitna. Taj esej može se pročitati na odličnom, vrlo čitanom portalu Radio Gornji grad, na kojem se mogu naći književni tekstovi, pjesme i proza, te publicistika. I inače, pojavilo se u zadnje vrijeme nekoliko književih portala u regiji, oni pridonose povezivaju autora i autorica – mišljenja je ona.

Govoreći o aktuelnoj temi seksualnog uznemiravanja, naročito u javnom prostoru i tome koliko je bitno da se o tome počelo govoriti, Žilić smatra vrlo važnim što se pojavio pokret “MeToo” u SAD-u jer su žrtve seksualnog nasilja počele govoriti javno o svojim traumama. A svemu je, kaže ona, temelj patrijarhat koji donosi mogućnost da osoba na poziciji koristi moć kako bi uzemiravala ili zlostavljala osobu koja joj je hijerarhijski podređena.

– Sada se i na čitavom Balkanu pojavljuju ispovjedni narativi žena i muškaraca koji pokazuju da je seksualno uzemiravanje itekako ukorijenjeno. Sve to pridonosi solidarnosti i povezivanju žrtava, a nadam se da će doći do još boljih rješenja za promjenu pravne regulative u segmetima “spolni odnos zloupotrebom položaja” – podvukla je ona.

Darija Žilić rođena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad “Beckettovi likovi i njihovo mjesto u diskursu” odbranila je 1997. godine.

Piše poeziju, kritiku, prozu i esejistiku, prevod s engleskog suvremenu američku i englesku književnost te je pisala temate o suvremenom američkom ženskom pjesništvu. Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima, te brojne intervjue (Zarez, Treća, tvrđa, Kruh i ruže, Balcanis, Kolo, Vijenac, Književna republika, Filozofska istraživanja, Republika, Riječi, Forum, Nova Istra, Tema, Poezija, e novine, Feral tribine, Europski glasnik, na Kulturpunktu hr., Prosvjeta, časopis Agon).

Pjesme su joj prevođene na italijanski, albanski, bugarski, turski, slovenski i engleski jezik.

Objavila je 14 knjiga. Također je i dobitnica nekih od najznačajnijih priznanja. Između ostalog nagrada Julije Benešić za književnu kritiku (za knjigu “Muza izvan geta”, kao najbolje književno-kritičko ostvarenje u 2010. godini), nagrada Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011. (za zbirku “Pleši, Modesty, pleši”). Dobitnica nagrade HTUP-a za razvijanje hrvatsko-turskih odnosa 2019., dobitnica nagrade Orpheus za poeziju a međunarodnom festivalu u Plovdivu.

Gostovala na brojnim pjesničkim festivalima i na panelima (Turska, Slovačka, Francuska, Bugarska, Njemačka, SAD, Iran, zemlje tzv. regije: Makedonija, Crna Gora, BIH, Sloveniji).

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.