Notice: Trying to get property 'display_name' of non-object in /srv/storage/fokus.ba/wp-content/plugins/wordpress-seo-premium/frontend/schema/class-schema-person.php on line 152
Magazin

Kako će izgledati svijet u 2050. godini

16/05/2015

Novinari uglednog “The Economista” prognoziraju u 20 poglavlja uzbudljive knjige “Megapromjena” kako će izgledati život na Zemlji na polovini 21. vijeka.

Prilično je teško izraditi i preciznu prognozu vremena za sedam dana unaprijed, a kamoli predvidjeti kako će svijet izgledati za 35 godina. Ipak, upravo to je učinila grupa od dvadeset vrsnih novinara glasovitog The Economista napisavši knjigu “Megapromjena”.

Knjiga je podijeljena na 20 poglavlja od kojih je svako pisao drugi autor. A prema njihovim tvrdnjama, budućnost koja nas čeka potpuno će promeniti svijet kakav danas poznajemo.

Na svijetu će biti 9 milijardi ljudi, Kina će, gledano po prosječnoj starosti stanovništva, biti jedna od najstarijih zemalja svijeta, Nigerija će po broju stanovnika prestići SAD… Strane jezike više gotovo niko neće učiti, ali će komunikacija među ljudima biti lakša nego ikada zbog brzog razvoja elektronskih prevodilaca. Putovanja će trajati kao i danas,  ali za njima, bar u poslovne svrhe, neće biti potrebe jer će se sastanci dogovarati u virtualnim sobama, a žene će napokon postati potpuno ravnopravne, čak i u zemljama gdje su danas osobe drugog reda poput Saudijske Arabije ili Pakistana…

Do 2050. godine stanovništvo planete će eksplodirati. Trebalo je 250 hiljada godina da ljudska populacija na planeti dođe do broja od jedne milijarde, ali između 6-milijarditog stanovnika zemlje rođenog 1999. u Sarajevu i 7-milijarditog stanovnika rođenog 2011. u Indiji prošlo je samo 12 godina. Za tri i po decenije stanovništvo svijeta brojat će 9 milijardi ljudi, a najviše će ih biti u Indiji, oko 1,7 milijardi. Indija će imati više stanovnika od Kine, koja će svoj maksimum od 1,4 milijarde dosegnuti već za 10 godina, nakon čega će taj broj početi da pada. Azija će 2050. biti najnaseljeniji kontinent na kome će živjeti više od polovine čovječanstva, a Afrika će biti trostruko brojnija od gusto naseljene Evrope.

Nastavak je to trenda eksplozije populacijskog rasta afričkih zemalja koji je počeo prije nekoliko decenija. Početkom sedamdesetih Tanzanija je imala 14 miliona stanovnika, a danas ima 139 miliona. Nigerija, kojoj se predviđa da će 2050. biti četvrta zemlja po broju stanovnika na svijetu, godine 1970. brojala je 59 miliona stanovnika, a za 35 godina imat će ih 389 miliona.

Oko 70 odsto čovječanstva tada će živjeti u gradovima, na planeti će biti više od 400 megagradova sa više od 10 miliona stanovnika. Ljudi će u prosjeku biti sve stariji. Dok je danas prosječna starost ljudskog bića 28 godina, 2050. taj će prosek iznositi 38 godina, dok će prosječna životna dob preći 70 godina. Zbog toga će se promijeniti način funkcionisanja država, a javne i socijalne službe suočit će se s novim problemima. Uprkos tome, zbog razvoja novih tehnologija, ali i otvaranja novih tržišta, smanjit će se jaz između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja današnjeg svijeta. Prosječna primanja, a sa njima i kupovna moć stanovništva, brže će rasti u zemljama Afrike i Azije nego u ostalim dijelovima svijeta, čime će doći do približavanja životnog standarda između zapadnog svijeta i zemalja u razvoju. Predviđa se i da će prosječna žena u Indiji rađati 2,5 djece tokom životnog vijeka, umjesto desetak kao danas.

Promijenit će se i odnos prema religiji. Ne toliko u zapadnom svijetu gdje će privrženost Crkvi ostati na više ili manje istom nivou na kojoj je i sada, već u zemljama Bliskog istoka, središnje Afrike i jugoistočne Azije. ISIL i njegovi šerijatski zakoni danas su stvarnost u tom delu svijeta, ali takav pristup vjeri do 2050. će, prema tvrdnjama autora, znatno oslabiti.

Nestanak privatnosti

Promijenit će se i medicina, a zdravstvena zaštita neće ni blizu biti nalik današnjoj. Kompanije razvijaju nove tehnologije koje će zdravstvenu njegu učiniti jeftinijom i pristupačnijom, a nastoji se i otključati tajne genetskog koda, odnosno sekvencionirati ljudski genom kako bi se uvele nove metode liječenja danas smrtonosnih bolesti. Bolesti koje danas odnose milione života u nerazvijenim dijelovima svijeta bit će iskorenjene ili na ivici nestanka. Tome će uveliko doprinijeti nova vrsta vakcina koje nije potrebno držati na hladnom tokom transporta, što će olakšati njihovu dopremu i u najzabačenije dijelove svijeta. HIV će postati hronična, a ne smrtonosna bolest, a vrlo vjerovatno bit će pronađena i vakcina koja će sprečavati širenje zaraze. Ipak, najviše zabrinjavaju bolesti koje još ne postoje, a koje će se do 2050. zasigurno razbuktati. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 1970-ih do danas svake godine nastane jedna nova, do tada nepoznata smrtonosna bolest, a pitanje je kada će se pojaviti jedna od vrsta koja bi se mogla pretvoriti u pandemiju.

[quote_right]Knjiga je podijeljena na 20 poglavlja od kojih je svako pisao drugi autor. A prema njihovim tvrdnjama, budućnost koja nas čeka potpuno će promeniti svijet kakav danas poznajemo[/quote_right]

Kao što će se razvijati medicina, tako će se razvijati i položaj žena u svijetu. I danas je položaj žena znatno lošiji, čak i u zapadnom svijetu. Globalno gledano, u parlamentima danas manje od 20 posto zastupnika čine žene, a u SAD-u je situacija i gora od prosjeka. U Kongresu danas sjedi samo 17 posto žena. Uz to, žene su ravnopravne po zakonu, ali realno ne i po novcu koji primaju za svoj rad. Sve to bit će promijenjeno do 2050., ne samo zbog promjene svesti i lakšeg prihvatanja žena kao potpuno ravnopravnih članica društva, već i zbog razvoja tehnologije koja će gotovo potpuno eliminisati potrebu za kućanim poslovima. Njih će obavljati visokosofisticirani kućni uređaji, svojevrsni specijalizovani roboti, baš kao što danas postoje robotski usisavači za prašinu koji sobu čiste najčešće tokom noći, dok njihovi vlasnici spavaju.

Prilično je vjerovatno da će do 2050. u većini bogatih zemalja žene činiti polovinu članova odbora u velikim kompanijama, ali malo je manje jasno kako će do toga doći: pomoću zakonskih odredbi ili bez njih. Sa zakonskim kvotama ili bez njih, u sljedećim će decenijama potreba kompanija za privlačenjem najtalentovanijih u svoje redove sigurno pomoći u izjednačavanju udela žena i muškaraca u upravnim odborima. Žene već sada nadmašuju muškarce u visokoškolskom obrazovanju, a u “ratu talenata” na budućem tržištu rada uspijeh će postići visokoobrazovane žene.

Te 2050. godine i slika ljudskih odnosa, međusobne komunikacije i povezanosti bit će potpuno drugačija nego danas. U ovom trenutku Facebook ima 1,44 milijarde korisnika, a vjeruje se da će za 35 godina više od polovine čovječanstva imati aktivne profile na najvećoj društvenoj mreži. Uz to, pojaviće se još cijeli niz specijalizovanih kompjuterskih servisa koji će biti usmjereni prema njihovim interesima i životnim navikama. Sumnjičavost prema privatnosti na mreži gotovo će potpuno nestati ili će biti znatno manja nego sada. To je proces koji traje već nekoliko godina, a koji će do 2050. biti potpuno usvojen. Naime, još do prije desetak godina korisnici tadašnjih chat soba i foruma nikada se nisu prijavljivali sa svojim pravim imenima, ali situacija je sada potpuno drugačija. Većina profila na Facebooku i Twitteru predstavlja prave osobe, s punim imenom i prezimenom, fotografijom, nerijetko i adresom, a podstiče se i prikazivanje odnosa s drugim članovima poput brata, sestre ili bračnog partnera, kako bi svako mogao lakše da shvati međusobne odnose na mreži. Privatnost sve više pada u drugi plan, pogotovo s pojavom servisa poput Forsquarea ili Gowallea koji već danas u realnom vremenu označavaju gdje se pojedini korisnik nalazi. Bit će uklonjen i svojevrsni generacijski jaz koji je danas prisutan na društvenim mrežama. Samo desetak posto starijih od 60 godina ima danas profil na Facebook, ali 2050. to će biti sasvim uobičajeno.

Velik razvoj i bujanje interneta na kome će velika većina podataka biti postavljena po sistemu oblaka, kako bi korisnik mogao svojim podacima i datotekama pristupiti sa svog računara ili pametnog telefona, dovešće do još jedne stvari. Masovne zajedničke inteligencije. Baš kao što sada stotine hiljada ljudi širom svijeta uređuju Wikipediju pišući članke iz područja u kojima su eksperti i o čemu nešto znaju, do 2050. to će biti znatno prošireno. Stotine hiljada ljudi uređivat će zajedno medicinske ili mašinske leksikone, a internet će, plasiranjem ideja i marketingom, imati ogroman uticaj na formiranje političke slike cijelog svijeta.

I na političkom planu očekuju se znatne promjene. Prema predviđanjima geopolitičkih novinara Economista, zapadne zemlje past će stubu-dvije niže po pitanju ljudskih sloboda, ali s druge strane ljudske slobode će znatno narasti u zemljama Afrike, Bliskog istoka, jugoistočne Azije i Latinske Amerike. Jednostavno rečeno, zemlje koje danas znamo kao (polu)diktature znatno će napredovati u slobodi govora i javnog djelovanja koje jamče građanima.

Posebno značajan bit će napredak nauka. Ali ne svih.

“Budućnost pripada biologiji. Hemija je, kao intelektualna disciplina, iscrpljena. Periodični sistem proširio se na područja gdje se životni vijek atoma mjeri u sekundama. Više neće biti hemijskih iznenađenja”, drži Geoffrey Carr koji je u knjizi obradio područje razvoja nauke.

Naći ćemo novi život

Ali zato je biologija novo, potpuno neistraženo područje gdje nas čekaju velika otkrića. Biologija će se povezati s prisutnošću i informatikom, što će dovesti do velikih, danas gotovo nezamislivih otkrića. Vrlo je izgledno da će ljudi do 2050. uspjeti oživjeti do sada izumrle vrste biljaka i životinja, da će biti otkrivene nove bakterije koje, sumnja se, žive duboko u unutrašnjosti planeta, kao i da će biologija pružiti sve potrebne odgovore za razumijevanje jednog prirodnog fenomena o kojemu se još ništa ne zna – svijesti.

U pogledu svemirskih istraživanja ne treba očekivati značajnije pokušaje naseljavanja drugih planeta, ali nauka će se temeljiti na jednom od temeljnih pitanja – kako je nastao život na Zemlji?

“Ujedno, s prilično velikom vjerovatnošću može se tvrditi da će do 2050. godine ljudi otkriti još neki oblik života u svemiru. Vjerovatno će to biti neki jednostavni organizmi, ali bit će potvrđeno da nismo sami”, kaže Carr.

U smislu industrijalizacije, proizvodnje i gospodarstva, očekuje nas znatno veća globalizacija nego sada. Naime, vodeći ekonomisti drže da sadašnji stepen globalizacije nije ni približno velik kako se čini. Samo tri posto ljudi danas živi izvan svoje zemlje rođenja, samo dva posto studenata studira na univerzitetima u inostranstvu. Današnje stanje je bliže “poluglobalizaciji”, ali to će uskoro biti promijenjeno uprkos svim otporima javnosti. Tvrtke ovise o međunarodnim lancima opskrbe kako bi ostale kompetitivne i o širenju izvan domaćih tržišta kako bi im rasli prihodi. Danas su države nezavisnije nego u prošlosti, izvoznički lobiji su moćniji, a sporazumi pružaju veću stabilnost, drže novinari Economista predviđajući da će svijet ipak izgledati znatno vedrije i optimističnije za 35 godina. Bit ćemo bogatiji, zdraviji, povezaniji, produktivniji, inovativniji, održiviji… Isplati se dočekati tu 2050.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.