Ovih 7 kompanija zbog naše lijenosti zarađuju milijarde

Danas je sve oko nas prilično prilagođeno lijenčinama. Neko vam može dostaviti hranu doma, odjeću vam može neko drugi oprati, opeglati i donijeti na kućni prag, neko drugi može otići po stvari koje ste kupili u IKEI…

Naravno, taj komfor malo i košta i ne utieče baš najbolje na vaš novčanik, ali zato dobro utječe na tvrtke koje vam takve usluge nude.

Teretane najviše zarađuju kad vas nema

Teretane uvijek imaju dobar ‘deal’ za mjesečnu članarinu, ali činjenica je da pola ljudi baca novac i u teretanu odu par puta mjesečno. To je dobro za fitness industriju, jer teretane zarađuju od članarina, ali ne zarađuju kad se pojavite na vježbanju, već kad se ne pojavite. Odnosno, najviše zarađuju na vašoj lijenosti.

Teleoperateri i TV kanali znaju da vam ‘se ne da’

Kada biste samo digli slušalicu, nazvali svog teleoperatera i zatražili bolju ponudu s kojom bi uštedjeli nešto novca svaki mjeseci velika je vjerovatnost da ćete ju i dobiti. Možda ne baš svaki put, ali isplati se biti uporan, jer ta taktika pali puno više nego što mislite. Ako ništa drugo, nakon isteka ugovora krenite s promjenom operatera i prebacite se na nekog drugog. Odlične ponude će same dolaziti s obje strane. No, većini ljudi se zapravo ne da zvati, ali nemojte da vam izgovor bude “da satima čekate da vam se javi operater”.

Ne kuhamo ni kafu

Kućni aparati za kafu u koje samo trebate ubaciti kapsulu i stisnuti gumb nevjerovatno je lagan način da si spremite kavu, ali vas puno više košta. Jedna od kompanija koja se bavim ovim poslom je od prodaje kafa u kapsulama prošle godine zaradila 4.5 milijarde dolara.

Velike banke ovise o tome da koristite njihov bankomat iako niste njihov klijent

Samo zato jer vam se ne da hodati do bankomata vaše banke radije plaćate naknadu za podizanje keša na bankomatu banke u kojoj nemate račun. Prema globalnom prosjeku svaka osoba mjesečno potroši najmanje 7 eura zbog ove navike. Nas je više od sedam milijardi, pa računajte koliko se to novca slijeva u banku, a da nisu mrdnuli ni prstom.

Mjerači koraka, potrošenih kalorija…

Možda najbolji dokaz ultimativne lijenosti su gadgeti koji prate koliko smo prošli koraka, koliko potrošili kalorija, koliko dugo smo hodali… Naime, da bi se uopšte pokrenuli očito nam treba motiv i to u vidu ne baš jeftinog gadgeta čiji proizvođači znaju da nećemo dodatno hodati svaki dan radi zdravlja, već nam to mora biti igra koju moramo podijeliti na društvenim mrežama. Samo Fitbit je 2014. godine zaradio 745 miliona dolara.

I Uber zna da vam se ne da pješačiti doma

Uber se nije pojavio tek tako, već zbog činjenice da je sve više ljudi kojima se ne da koristiti javni prijevoz, a još manje hodati do kuće nakon posla. Uberu je to uspjelo unatoč tomu što nam taksi vrlo često treba u ono doba dana kada Uber u pravilu naplaćuje najskuplje. Njihov poslovni model se oslanja upravo na tu teoriju da su ljudi dovoljno lijeni da koriste skupe usluge. Samo u San Franciscu Uber godišnje zarađuje 500 miliona dolara.

Nezaposleni profesori svjesni su da učenici ne žele pisati domaći rad

Za one najlijenije učenike postoji sajt i aplikacija “Unemployed Professors” preko kojeg učenici i studenti mogu unajmiti profesore i akademike da za njih napišu diplomske radove, mature i slično. Usluga nije ni jeftina – rad na pet stranica košta 130 dolara.