Spašavanje rogova
Armin se nakon “razgovora” s kravama izborio za referendum u državi
Sve je počelo kada je stočar Armin Capaul, kako kaže, “nadahnut razgovorima sa svojim kravama”
U Švicarskoj traje rasprava između onih koji smatraju da je okrutno rezati rogove kravama i onih koji vjeruju da će to smanjiti broj povreda ovih životinja i omogućiti da više grla bude na istom mjestu.
Sve je počelo kada je stočar Armin Capaul, kako kaže, “nadahnut razgovorima sa svojim kravama”, uspio da isposluje nacionalni referendum o tom pitanju.
Nakon kampanje, koju je započeo bez novca i političke podrške, postao je medijska zvijezda.
“Krave su važne, nisam ja”, ističe Kapaul, sedamdesetogodišnji farmer iz sela Perefit, u srcu planinskog masiva Jure.
Svojim kravama “zahvaljuje na ideji i upornosti”, čiji će ishod biti na referendumu.
“U štali uvijek razgovaram sa kravama. Pitale su me mogu li učiniti nešto za njih i pomoći im da zadrže rogove”, tvrdi Capaul.
Pošto udruženja za zaštitu životinja nisu htjela ništa da preduzmu, on je odlučio da pomogne kravama.
Na referendumu organizatori traže ustavni amandman kojim bi stočari dobijali podsticaje za očuvanje kravljih rogova.
Put do izjašnjavanja Švicaraca nije bio lak.
Capaul je 2010. godine poslao pismo Ministarstvu poljoprivrede i zatražio da se kravlji rogovi uvrste u dio zakona o dobrobiti životinja. “Smijali su mi se”, sjeća se on.
Potom je pisao poslanicima u gornjem i donjem domu parlamenta, ali ni od toga nije bilo nikakve koristi.
Onda je pokrenuo inicijativu i za propisanih 18 mjeseci prikupio 119.626 potpisa. Na kraju je dobio i podršku grupa za zaštitu životinja i životne sredine.
Osim pitanja okrutnosti prema životinjama, u javnosti se ovim povodom povela i debata o stočarstvu.
Neki stručnjaci tvrde da je rezanje rogova ključno za ekonomski uspjeh, jer stočarima omogućava da na manjem prostoru drže više krava uz manje rizika od povreda.
Kapaul i oni koji ga podržavaju smatraju da je očuvanje rogova ispravna stvar i za životinje i za državu, koja slike krava koristi za promociju svega – od čokolade do planine.
“Rogovi su dio krave. U njima je mnogo krvi, mnogo više nego u psećem repu, a i repove je zabranjeno rezati”, ističe Capaul.
On poručuje da u Švicarskoj i dalje postoji deset odsto krava sa rogovima i da želi da ih spasi.
Capaul napominje da je krava, na neki način, švicarska nacionalna životinja, te da se slike sa njima nalaze svuda, prenose ekonomski portali.
