Taj ludi svijet

ujedinjene nacije

Cunami će kroz 10 godina predstavljati prijetnju za oko pola svjetske populacije

05/11/2021
Foto: Twitter

UN navodi kako je cunami jedna od najopasnijih prirodnih katastrofa te da bi trebalo spriječiti urbanizaciju i turizam u regijama podložnim cunamiju, u suprotnom su u opasnosti životi mnogih ljudi

Izvještaj Ujedinjenih nacija (UN) objavljen 2020. godine povodom ”Svjetskog dana svjesnosti o cunamiju“ pokazuje kako će cunami kroz 10 godina prijetiti polovini svjetske populacije.

Na zasjedanju UN-a u decembru 2015. godine 5. novembar proglašen je Svjetskim danom svjesnosti o cunamiju.

Novinar AA analizirao je podatke UN-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o cunamijima u posljednjih 100 godina, njihovim uzrocima, posljedicama, opasnostima i stradanjima ljudi.

Izvještaj UN-a objavljen 2020. godine pokazuje kako će opasnost od cunamija u sljedećih deset godina prijetiti gotovo polovini svjetske populacije.

U izvještaju je navedeno kako ispravne politike i pravovremeno poduzete mjere mogu pomoći u sprečavanju scenarija potencijalnih katastrofa.

UN navodi kako je cunami jedna od najopasnijih prirodnih katastrofa te da bi trebalo spriječiti urbanizaciju i turizam u regijama podložnim cunamiju, u suprotnom su u opasnosti životi mnogih ljudi.

Među zemljama najpodložnijim cunamiju su Šri Lanka, Indija, Indonezija, Tajland i Japan.

Sama riječ cunami (tsunami) dolazi iz japanskog jezika – riječ cunami nastala je od riječi tsu („luka”) i nami („val”), a označava velike morske valove koje je prouzrokovao potres.

Podvodni zemljotresi jačine najmanje 6,5 stepeni po Richteru mogu uzrokovati cunami.

Cunami ili tsunami, su morski valovi velikih amplituda, uzrokovani potresom, erupcijom vulkana ili atmosferskim poremećajem. Deformacije morskoga dna u blizini žarišta potresa prenose se do površine, gdje uzrokuju potresne valove koji se šire po površini na sve strane.

Visina valova cunamija je kod manjih dubina veća; uz samu obalu može dosegnuti od 20 do 30 metara, pa čak i više, te može izazvati ogromnu štetu, a satima može predstavljati opasnost po ljude i okolinu.

U posljednjih 100 godina usljed naleta cunamija smrtno stradalo 260.000 ljudi 

Podaci UN-a i WHO-a pokazuju kako je u posljednjih 100 godina registrovano 58 cunamija, u čijem je naletu smrtno stradalo 260.000 ljudi.

Zemlje u kojima je zabilježeno najviše cumamija su Indija, Indonezija, Maldivi, Mijanmara, Šri Lanka, Tajland i Japan.

UNESCO-va Komisija za okeanografiju (IOC) održala je niz aktivnosti u cilju koordinacije usluga ranog upozorenja od cunamija.

Formirane su i Stanice za rano upozorenje i sistem smanjenja rizika u pacifičkoj regiji, regiji Indijskog okeana, Karibe i Sjeverno-istočni Atlantik, Sredozemno more i okolna područja.

UNESCO tim aktivnostima namjerava povećati svjesnost o opasnostima od cunamija i time spriječiti moguća stradanja ljudi.

IOC istovremeno nudi i programe edukacije o komunikaciji u vezi s cunamijem i vježbe evakuacije.

Najrazornijih deset cunamija u historiji 

Zemljotres jačine 9,1 stepeni Rihterove skale, koji je 26. decembra 2004. godine pogodio zapadnu obalu Indonezije, izazvao je seriju cunamija u cijelom Indijskom okeanu. Valovi cunamija su u pojedinim momentima dostizali visinu i do 50 metara.

Visoki valovi su ušli čak pet kilometara duboko u grad Meulaboh, dok je cunami u 14 saveznih država odnio 230 hiljada ljudskih života, a pričinjena materijalna šteta je procijenjena na oko 10 milijardi dolara.

U martu 2011. godine potres jačine 9 stepeni s epicentrom u moru oko 130 kilometara istočno od japanskog obalnog grada Sendaija, uzrokovao je razorni cunami čiji valovi su bili oko 10 metara. Epicentar je lociran na dubini od 24,4 kilometara blizu obale japanske regije Tohoku. Stradalo je više od 18.000 ljudi.

Zemljotres jačine 8,5 stepeni 1. novembra 1755. godine pogodio je Portugal. Valovi visoki i do 30 metara pogodili su mnoge dijelove Portugala, Španije i Maroka. Usljed zemljotresa i cunamija u Portugalu, Španiji i Maroku poginulo je oko 6.000 ljudi.

Cunami koji je 27. augusta 1883. godine pogodio Indoneziju sravnio je Anjer i Mrak. Smrtno je stradalo oko 40.000 ljudi, od toga 38.000 usljed cunamija, a više od 2.000 zbog vulkanske erupcije.

Pretpostavlja se da je zemljotres jačine 8,3 stepena 20. septembra 1498. godine pogodio Japan. Izazvan je i cunami koji je pogodio obale Kii, Mikawa, Surugu, Izu i Sagami, a smrtno je stradala 31.000 ljudi.

Zemljotres jačine 8,4 stepena 28. oktobra 1707. godine pogodio je Nankaido, u Japanu, a valovi visoki i do 25 metara pogodili su obale Kyushua, Shikokua i Honshina. Mnoga naselja su u potpunosti uništena, a smrtno je stradalo 30.000 ljudi.

Usljed zemljotresa jačine 7,6 stepeni i cunamija koji su 15. juna 1896. godine pogodili Sanriku, u Japanu, srušeno je više od 11.000 kuća, a smrtno stradalo oko 22.000 ljudi. Valovi visoki i do 38 metara pogodili su i područja na istoku Kine, gdje je poginulo blizu 4.000 ljudi.

Zemljotres jačine 8,5 stepeni i valovi visoki do 21 metra, 13. augusta 1868. godine zahvatili su Čile, a pretpostavlja se da je smrtno stradalo oko 25.000 ljudi.

Japan su 24. aprila 1771. godine pogodio zemljotres jačine 7,4 stepena, a valovi su dosezali visinu i do 85 metara. Najveća šteta nastala je na otoku Ishigaki, a smrtno je stradalo oko 12.000 ljudi.

Zemljotres jačine 8,2 stepena 18. januara 1568. godine izazvao je i cunami, čiji su valovi dosezali i do šest metara. Nije poznato koliko ljudi je tad poginulo.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.