Magazin

Većina Europljana potiče od svega trojice muškaraca iz brončanog doba

26/05/2015

Posljednjih godina analiziranjem DNK iz starih kostiju znanstvenici su pronašli dokaze odakle vuče podrijetlo DNK modernog Europljanina. Y kromosomi većine europskih muškaraca dolaze od samo tri osobe koje su živjele u razdoblju prije 3500 i 7300 godina, pokazala je nova studija.

Doista je nevjerojatno kako europski kontinent, slavan po svojoj kulturalnoj raznolikosti, ima na koncu tako malu genetičku raznolikost. Mogući odgovor znanstvenici pronalaze u nomadskom narodu iz ukrajinskih i ruskih stepa, poznatih kao Jamna kultura.

Naslijeđe

Prvi ljudi koji su ušli na tlo Europe bili su neandertalci. Ostavili su nešto malo svog genetičkog naslijeđa, ali za većinu modernih Europljana zaslužna je anatomski modernija verzija ljudi koja je pristigla na kontinent prije oko 40 tisuća godina. Ove paleolitičke lovce i sakupljače nazivamo kromanjonci.

Sve se promijenilo kada je na Bliskom istoku započela revolucija sa zemljoradnjom, koja je omogućila ogroman rast broja stanovnika. Prije oko 8 tisuća godina zemljoradnja i populacijski ‘bum’ dogodio se i u Europi i Južnoj Aziji. No, nije posve jasno na koji se način širila ta zemljoradnilčka revolucija.

Posljednjih godina analiziranjem DNK iz starih kostiju znanstvenici su pronašli dokaze da DNK modernog Europljanina vuče podrijetlo iz obje skupine, ali i treće strane – kulture jamnog groba.

Pripadnici te kulture nahrlili su u Europu prije oko 4500 godina, a sa sobom su nosili konje, kotače i kola, svoje slavne “kurbane” i vrlo vjerojatno praindoeuropski jezik, iz kojeg je nastala većina postojećih europskih i mnoštvo južnoazijskih jezika.

Genetsko stablo

Opremljeni novim resursima i tehnologijama, ovi su nomadi bili dominantni u odnosu na europske starosjedioce. Nova elita mogla je monopolizirati žene i imati djecu s velikim brojem partnerica, što je moglo dovesti do toga da njihov genetski materijal predominira u tom razdoblju.

Genetsko stablo predaka formirano prema praćenju Y kromosoma tako je počivalo na samo tri grane, sve do prije 2100 i 4200 godina u brončanom dobu.

Tada se počeo događati zanimljiv proces, utvrđeno je, da se stablo Y kromosoma počelo odjednom razdvajati na mnogo manjih grana, što znači da je porastao broj muškaraca koji su se razmnožavali.

Jesu li se Europljani masovno vratili monogamiji? Jesu li Jamnaji postali “passe”? Teško je dati precizan odgovor na ova pitanja, ali razvojem tehnologije zasigurno ćemo i to doznati jednoga dana.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.