Život i zdravlje

Velike promjene

#10yearchallenge: Kako se promijenila naša Planeta?

18/01/2019

Dok portreti stari 10 godina preplavljaju društvene mreže, provjeravamo koliko bora je dobila Zemlja

Društvenim mrežama se ovih dana proširio #10YearChallenge, izazov u kojem korisnici uspoređuju promjene na svom izgledu objavljujući fotografije od prije 10 godina i danas. Ovaj izazov je u kratkom periodu privukao desetke hiljada ljudi, a nisu mu odoljela ni brojna poznata lica. No, fokusirajući se na pojedince, njihove bore i boju kose, zaboravili smo pogledati promjene u našoj okolini nastale u istom periodu.

Svi ćemo se složiti da je upravo Planeta doživjela najveće promjene. Prizori ogromnih santi leda na Arktiku su sad već samo sjećanje, imena svih uragana koji su nas zadesili u proteklih nekoliko godina ne možemo zapamtiti ma koliko prijateljski zvučala, a vapaj Tihog oceana ne čujemo od apsurdno visokih količina plastike u kojoj se guši. Sve to su samo neke od pojava koje vežemo uz globalno zagrijavanje, koje je posljednjih godina sve više osjetno.

No, jeste li ikad razmišljali o svemu što nas očekuje ukoliko nešto ne poduzmemo?

Istraživanja su pokazala da nas u budućnosti, u slučaju nastavka trenutnog trenda globalnog zagrijavanja, očekuju još osjetniji rizici. Tako predviđaju da ćemo se sve češće susretati sa sušama, jačim i učestalijim uraganima, nestašicom vode, ali i povećanjem nivoa mora, klimatskim rizicima za zdravlje, te mnogim drugim posljedicama. Također, ističu i da bi neke vrste mogle izumrijeti, kao i da bi veliki broj insekata, biljaka i kičmenjaka mogao izgubiti više od polovine svojih klimatski predodređenih staništa.

Istovremeno, istraživanja Svjetske banke pokazuju da bi klimatske promjene mogle biti uzrok i ekstremnog siromaštva kod više od 100 miliona ljudi do 2030. godine. Razlog tome je činjenica da upravo stanovnici niskih obalnih područja i siromašnijih zemalja nisu u mogućnosti prilagoditi se promjenama temperaturnih ekstrema i vodenih resursa.

Da je jedan od ključnih koraka smanjenja globalnog zagrijavanja limitiranje ukupne emisije stakleničkih gasova, potvrdila nam je i Jasmina Katica, Šefica odsjeka za energetsku efikasnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

„U atmosferu se svakodnevno ispuste oko 22 milijarde tona CO2. Zato su važne promjene u proizvodnji i upotrebi energije, najvećem proizvođaču stakleničkih gasova. Pored toga što mi, kao pojedinci, moramo racionalnije koristiti energiju, potrebna su nam i sistemska rješenja. Sve je veći broj zemalja u svijetu koje imaju upravo taj sistemski pristup. I BiH je prepoznala važnost ove teme, pa je 2016. godine počela sa implementacijom Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP).“ dodala je Katica.

Da su nam ovakve inicijative prijeko potrebne govori i činjenica da BiH troši pet puta više energije od država Evropske unije. Krenemo li odmah, rezultate ćemo sigurno osjetiti mnogo prije idućeg #10yearchallenge-a.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.