Notice: Trying to get property 'display_name' of non-object in /srv/storage/fokus.ba/wp-content/plugins/wordpress-seo-premium/frontend/schema/class-schema-person.php on line 152
Život i zdravlje

Avantura duga 2.700 kilometara: Nezaboravno putovanje kroz četiri grada i četiri države

15/11/2017

Zamislite milionski grad u kojem nema nezaposlenih i ne rade samo oni koji ne žele da rade.

Zamislite još jedan takav grad u kojem nema nezaposlenih, ali u kojem se, doslovno, svaki dan održava najmanje 300 kulturnih događaja.

Zamislite grad koji je muzej na otvorenom. Prolazeći kroz njegov istorijski dio, stvorite sebi impresiju da ste putnik kroz vrijeme i da ste se vratili nekoliko stoljeća unazad.

Zamislite da su u tim gradovima stari ljudi nasmijani i ne izgledaju umorno i tužno kao kod nas. Mladi imaju svijetlu budućnost, a oni koji rade imaju suguran posao i redovnu platu.

Ako ste sve gore navedeno učinili, ako ste zamislili te gradove, onda ste, ustvari, zamislili Budimpeštu, Prag, Dresden i Beč.

Upravo to su gradovi koje smo posjetili na putu dugom šest dana i 2.700 kilometra, a na koje su se otisnuli maturanti Hemijske i Građevinske škole u Tuzli.

Fantastično putovanje kroz Mađarsku, Češku, Njemačku i Austriju počelo je posjetom Budimpešti, gradu koji ima milion i 700 hiljada stanovnika i koji je skoro pa stopu nezaposlenosti sveo na nulu.

Kako tvrdi vodič, koji glavni grad Mađarske ima “u malom prstu”, u Budimpešti ne radi samo onaj koji neće da radi.

Tokom šestodnevnog putovanja vremenske prilike su bile idealne. Osim jednog kišnog prijepodneva u Pragu, sav ostali period pratilo nas je sunce. Tako je bilo i u Budimpešti.

Budimpešta

Prvi utisak koji steknete u Budimpešti je prostranost. Kada pogledate grad sa Ribarske kule steknete dojam da je beskonačan, da njegove granice ne postoje.

A ta Ribarska kula je sigurno najfascinantnije zdanje koje ćete vidjeti u Budimpešti. Sastoji se od sedam tornjeva gdje svaki od njih predstavlja po jedno mađarsko pleme koje se na taj prostor doselilo u 9. stoljeću i koja su stvorila mađarski narod.

Ribarski grad

Ovo zdanje je ime dobilo po ribarskoj pijaci koja se tu nalazila tokom srednjeg vijeka, dok se cijelo okolno područje tada nazivalo Ribarski grad.

Trg heroja u Budimpešti je posebno fascinantna priča. Trgom dominira Milenijski spomenik u skolopu kojeg se nalaze statue sedam plemenskih vođa i mnogih drugih istorijskih ličnosti, među ostalima kralja Stjepana, Bele IV, Matijaša Korvina i Lajoša Košuta.

Centralni dio spomenika zauzima 36 metara visok korintski stup, na vrhu kojeg se nalazi kip arhanđela Gabrijela, dok je ispod njega grobnica nepoznatog vojnika.

Od bezbroj mostova preko Dunava u Budimpešti, najpoznati je Lančani most. On je s pravom jedan od simbola ovog predivnog grada. Bio je prvi stalni most između, tada dva grada, Budima i Pešte.

Lančani most

Na put u Prag uputili smo se nakon višesatnog obilaska Budimpešte. Od glavnog grada Mađarske, preko Slovačke, do češke prijestonice putuje se osam sati.

A Prag, to je već posebna priča. Grad koji se tokom života, jednostavno, mora posjetiti.

Od bezbroj znamenitosti kojima se Prag ponosi, posebno se ističu dvije. Karlov most i Kraljevska palata.

Karlov most je najstariji gradski most, ujedno i najpoznatija gradska znamenitost, a povezuje Stari grad s drugom obalom Vltave – Malom Stranom.

Kamen temeljac za njegovu gradnju položio je 1357. godine kralj Karlo IV, i to 9. jula u 5 sati i 31 minut.

Karlov most

Ovaj broj je izabran s razlogom, jer kad poredate sve znamenke dobije se simetričan niz neparnih brojeva – 1 3 5 7 9 7 5 3 1. Uzduž mosta nalazi se 30 spomenika religijske tematike. Ako ste bili u Pragu, a niste posjetili Karlov most, onda u Pragu niste ni bili.

Dvorište Praškog dvorca

Kraljevska palata ili Praški dvorac najveći je drevni dvorac na svijetu. U njemu su tokom prošlosti stolovali češki kraljevi, kraljevi Sv. Rimskog carstva, biskupi, a danas je to dom predsjednika Republike Češke i jedna od glavnih turističkih atrakcija odakle se pruža predivan pogled na cijeli grad.

Katedrala u Pragu

Kada posjetite Prag, morate posjetiti i neku od brojnih tamošnjih pivnica. U svima njima se pravi i toči autentično pivo koje možete popiti samo u toj pivnici.

Jedna od takvih je i pivnica “U Fleku”, koja se nalazi u centru grada, a koju baš i nije lako pronaći. Prije svega zbog bezbroj malih identičnih ulica kojim morate proći da biste do nje došli. A kada je pronađete, fešta može početi.

Pivnica “U Fleku”

Pivnica, u kojoj 1911. godine osnovan nogometni klub Hajduk iz Splita, posjeduje golemu baštu koja je redovno puna gostiju. Revni konobari na ogromnim tacnama nose krigle crnog piva znajući da će nekome zatrebati. Narudžba i čekanje u ovoj pivnici, jednostavno, ne postoje. O kakvoj se tradiciji radi najbolje govori podatak da je ova pivnica osnovana 1499. godine.

Ukoliko pronađete vremena dok ste u Pragu, obavezno posjetite i Hard Rock Cafe, jedan od najpoznatijih u Evropi.

Sastoji se od čak četiri sprata gdje svaki od spratova predstavlja različite muzičke pravce i epohe. Sve je na ovom mjestu zastupljeno, od najranijih godina bluesa, pa sve današnjeg rocka.

Hard Rock Cafe su pohodile i najveće svjetske muzičke zvijezde, što dokazuju fotografije i suveniri koji su u njemu izloženi.

Hard rock Cafe

U Pragu postoje i pivnice u koje turisti ne zalaze, prije svega što su udaljene od centra grada. Jedna od takvih je i pivnica “Šatlava” koja se nalazila nedaleko od hotela gdje su maturanti bili smješteni.

U “Šatlavi” će vas uz pivo poslužiti sirom u neobičnog i jakog mirisa. Prvi zalogaj ovog sira je možda i najhrabriji potez kojeg ćete učiniti u Pragu, ali pokajati se nećete. Sir i pivo se možda čini kao čudna i nama neobična kombinacija, ali u “Šatlavi” smo se uvjerili da je ona i dobitna.

Iz Praga do Dresdena putuje se oko pet sati, a kada stignete očekuje vas kulturološki šok. Grad na Elbi, kako je gore spomenuto, je doslovno grad muzej. Posebno se to odnosi na njegovo historijsko jezgro.

Dresden

Potpuno razrušen tokom Drugog svjetskog rata u savezničkom bombardovanju, Dresden je ptica feniks među svjetskim gradovima. Bio je potpuno zbrisan s lica zemlje, ali je uskrsnuo u veličanstveni grad.

U historijskom jezgru ćete moći prepoznati koji dijelovi su preživjeli bombardovanje, a koji su obnovljeni. Jednostavno po boji, crni zidovi su originalni dijelovi građevina, dok su oni svjetliji dijelovi koji su restauirani.

Historijsko jezgro Dresdena

Veličanstvene građevine i “kameni ljudi” na njima ostavljaju teško opisiv utisak. Kao da ste se vremenskom kapsulom vratili stoljeća unazad.

Historijsko jezgro Dresdena

Paritet historijskom dijelu grada je pješačka zona “Prager strasse” koju krase futurističke zgrade. Kada prošetate ovom ulicom nećete moći pojmiti da se samo nekoliko desetina metara od nje nalazi historijski dio grada. Cijela ulica djeluje kao neka nedotaknuta budućnost.

Dresden

Grad na obalama Elbe je i tužan i ponosan u istom trenutku.

Poker “gradova asova” okončan je posjetom Beču. Šta o glavnom gradu Autrije treba reći da već nije rečeno i napisano.

Posjeta dvorcu Schönbrunn poseban je doživljaj. Šetnja njegovim hodnicima doslovno je je šetnja kroz vrijeme. Posjetom njemu ćete za pola sata saznati skoro cijelu historiju Austrije.

Dvorac Schönbrunn

Od Marije Terezije, pa sve do Franje Josipa i nama dobro poznatog Franza Ferdinanda, koji je ubijen u atentatu Sarajevu.

Na putovanjima nekada morate imati i sreće, kao što se desilo ovaj put. Naime, u bečkom muzeju Albertina u to vrijeme su bila izložena djela Pabla Picasa, pa uz brojna izložena neprocjenjiva djela, posjetioci su imali priliku vidjeti i slike slavnog španskog slikara.

Doduše, cijelo ovo putovanje je bilo jedna velika sreća i nezaboravna avantura svima koji su se u nju otisnuli. Škole koje su svojim učenicima pružile šansu da u šest dana posjete četiri velika grada i obiđu četiri države, su uistinu velike i zaslužuju svaku pohvalu. Uostalom, izrazi oduševljenih lica učenika to najbolje govore.



O Hemijskoj školi u Tuzli

Hemijska škola u Tuzli je osnovana 1946. godine, a 31. mart uzet je kao Dan Hemijske škole Tuzla. Od 1965. godine škola se nalazi u sadašnjoj zgradi na adresi: ul Bosne Srebrene br. 8 u Tuzli.

Zgrada i unutrašnjost škole je namjenski građena i opremljena prema standardima UNICEF-a za hemijsku struku. Sada nosi naziv Mješovita srednja hemijska škola u Tuzli, u kojoj se obrazuju učenici i polaznici za IV i V stepen složenosti.

Tokom godina razvoja škola je unapređivala i poboljšavala uslove za obrazovanje učenika kao i radne uslove zaposlenih.

U Hemijskoj školi obrazuju se učenici za sljedeća stručna zvanja:

– hemijski tehničar u farmaceutskoj proizvodnji
– grafički tehničar – web dizajner
– hemijski tehničar nutricionist
– hemijski tehničar mikrobiolog

Osim obrazovanja redovnih učenika, škola obrazuje vanredne kandidate i obrazovanje za V stepen.

Učenici Hemijske škole zajedno sa svojim profesorima su za RTV TK radili emisije na temu zdrava ishrana koje možete pogleadti na ovom LINKU.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.