Život i zdravlje

Gazi Husrev-begov vakuf

Begova džamija osvjetljena još 1898. godine zahvaljujući prvom tramvaju u Sarajevu

28/01/2019

Posjetio je austrougarski car Franjo Josip 1910. a jedna od najinteresantnijih anegdota veže se za predsjednika Egipta Gamala Abdel Nasera, kojeg je do džamije doveo Josip Broz Tito

Gazi Husrev-begova džamija, poznatija među Sarajlijama kao Begova džamija, izgrađena je za vrijeme procvata osmanlijske vladavine na ovim prostorima, 1531. godine.

Džamija je vakuf Gazi Husrev-bega, i sigurno jedan od najvažnijih objekata iz njegove bogate ostavštine. Projektovao je glavni carigradski arhitekta, Adžem Esir Ali, inače Perzijanac iz Tabriza, u ranocarigradskom stilu.

Današnji oblik, karakteriziran kupolom, datira iz 1893. godine. Građevina je široka 13 metara, dok je kupola visoka 26 metara, što daje odnos 2:1. Munara je visoka 45 metara.

Izvanredno rješenje osvjetljenja džamije kreirano je postavljanjem 51 prozora.

Kako piše čuveni putopisac Evlija Čelebi u svom putopisu, jaka sarajevska zima potakla je upravitelja, odnosno muteveliju Begove džamije, da naredi grijanje vode u kazanima za brojni džemat, kako bi svi pobožni muslimani mogli uzeti abdest.

Tako je kroz sve česme Begove džamije provedena topla voda.

Navodi Čelebi da je Begova džamija danonoćno puna posjetilaca jer se nalazi na najživljem mjestu u gradu, a do danas se ništa nije promijenilo, pa prema nekim izvorima, kroz džamiju godišnje prođu desetine hiljada turista.

Zanimljivo je da je Begova džamija prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje, i to 1898. godine. Duž obale se pravila tramvajska linija, pa je tako provedena struja, te se pružila prilika da se uvede i u džamiju, što je naravno iskorišteno.

Nalazi se u urbanoj zoni, okružena sa 200 dućana u ulicama oko Begove džamije.

Begovu džamiju u skoro 500-godišnjem postojanju posjetili su državnici iz cijelog svijeta.

Posjetio je austrougarski car Franjo Josip 1910. a jedna od najinteresantnijih anegdota veže se za predsjednika Egipta Gamala Abdel Nasera, kojeg je do džamije doveo Josip Broz Tito. Navodno je tom prilikom Naser klanjao dva rekata, dok ga je Tito čekao stajavši mirno, u stavu.

Kasniji posjetitelji iz islamskih zemalja prilikom boravka imali su običaj darovati skupocjene tepihe, kojim je džamija i dan danas zastrta.

Kao što je slučaj sa većinom sarajevskih objekata iz ovog perioda, i Begova džamija je bila na meti agresora. Prvo Eugena Savojskog, koji je paljenjem grada znatno oštetio 1697. godine.

Restaurirana je 40 godina poslije, 1737. godine, a 1795. je urađeno oslikavanje unutrašnjosti.

Tokom agresije JNA i Vojske Republike Srpske od 1992. do 1995. godine, pogođena je s više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.

Nakon obnove, džamija je otvorila vrata vjernicima 6. jula 1998. godine, zahvaljujući donaciji Vlade Kraljevine Saudijske Arabije.

U haremu (dvorištu) džamije ukopani su i brojni bošnjački prvaci, među kojima su i reisu-l-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević, političar dr. Mehmed Spaho, reformator Ali-beg Firdus, pjesnik Safvet-beg Bašagić…

Komentari

Autor: H. Đ. (Foto: D. Begović)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.