Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

pčelar iz Banje luke

Boško zasadom lavande u Krupi na Vrbasu poboljšao ispašu pčelama (FOTO)

20200719_2_43512655_56812813_Web

Svakodnevno iz Banjaluke dolazi do pčelinjaka sa 150 košnica, a od 1997. godine ne izlazi iz kuće dok ne konzumira preparat koji pravi od matične mliječi, meda, polena i propolis kapi

Boško Mijić, pčelar praktičar iz Banje Luke uspio je da sa 2.100 sadnica lavande u Krupi na Vrbasu poboljša ispašu za svojih 150 košnica pčela. Ovaj sedamdesetsedmogodišnji penzioner nakon što se uvjerio da lavanda uspjeva i u podnožju Manjače odlučio je i da uz dosadašnja dva dunuma zasadi još dunum i po biljke koja se smatra mediteranskom kraljicom.

“Počeo sam se baviti pčelarstvom 1976. godine, na nagovor jednog prijatelja koji je radio samnom u firmi”, rekao je Boško Mijić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) tokom posjete njegovom imanju u Krupi na Vrbasu.

Prvi roj pčela dobio je od majke njegove snahe nakon što joj je iz trnke izvadio med, a prijatelj koji ga je nagovorio da se počne baviti pčelarstvo donio mu je ramove sa medom.

“Ja sam napravio tu prvu košnicu i stavio taj roj ifala Bogu prezimio i odatle se krenulo, pa onda se došlo do neke cifre od 400, pa se vratilo kada sam prodao oplodnu stanicu. Sad trenutno ima 150 međutim i to ću smanjiti, biće negdje oko stotinjak”, priča Boško.

Mali objekat koji je napravio kako bi se imao gdje odmoriti i skrasiti u penzionerskim danima pretovrio se u magacin, tako da sada na ovom imanju nema najbolje uslove za boravak tako da svakodnevno dolazi iz Banjaluke.

“Dolazim ovdje svaki dan, pješačim tri kilometra u jednom i tri kilometra u drugom pravcu”, kaže Mijić.

Oko 40 minuta vozi se autobusom, pa onda pješači oko 45 minuta.

“Nije baš lagano, ali, onda ovo su kraški predjeli, tu je – vidite ovo medobranje, šta će one sada tu naći, nema cvjetića, gori zemlja, što narod stari kaže”, ispričao je ovaj pčelar.

Jedan od prijatelja počeo je da ga nagovara da zasadi lavandu, što je u početku Boško odbijao jer nije znao dovoljno o ovoj biljci.

“Do sada sam zasadio 2.100 sadnica, a imam namjeru ovo sad što je zagrađeno do tog voća od pčela, još to sam planirao ako uspijem da posadim, to je malo jača investicija, penzioner to teško podnosi. Meda nemam pet godina, zato sam i odlučio se uz njegov nagovor da posadim lavandu”, ispričao je on.

Ove godine primjetio je da u košnicama ima više meda, ali pošto ima mnogo pčela postojeći zasad lavande nije dovoljan pa se odlučio i za proširenje. Na ovom području prema riječima Mijića ispaša je prije bila mnogo bolja, ali sada sve što procvjeta izgori od suše ili padaju kiše pa pčele nemaju šta donijeti.

Na pitanje kako je moguće da nakon toliko godina nije digao ruke od pčelarstva, obzirom na male prihode Boško je objasnio da sve ovo radi zbog zdravlja.

Prisjetio se da je 1995. godine imao tešku operacju, a doktorica koja ga je operisala preporučila mu je da što više pješači, pa je shvatio da je pčelarstvo spoj ugodnog sa korisnim. Počeo je koristiti pčelinje proizvode, a preko prijatelja nabavio recept od ruskih stručnjaka za preparat za imunitet u kojem mješa matičnu mliječ, med, polen i propolis kapi.

Da bi prikupljao matičnu mliječ tada je povećao pčelinji fond.

“Prevashodno matičnu mliječ. To je nešto što ne može niko falsifikovati, sve drugo mogu falsifikovati, med, pa i polen falsifikuju sa nekim supstancama, međutim mliječ se ne može falsifikovati”, kaže Mijić.

Uporan i istrajan od nije odustajao i redovno pravi svoj preparat.

“Od 1997. godine sa tim se branim, ne izlazim iz kuće dok ne uzmem kašičicu tog preparata”, kaže Boško Mijić.

Trenutni cilj mu je da uz pomoć lavande poboljša ispašu pčelama, a postoji mogućnost i da počne praviti ulje od lavandinog cvijeta.

Za ovu biljku kaže da traje sedam godina, a prije isteka tog roka između postojećih redova sade se nove sadnice, pa novi zasad počinje sa cjetanjem taman kada je potrebno čupati stare sadnice.

O tome koliko zna o pčelama svjedoče i podaci da je Boško Mijić jedno vrijeme bio jedini uzgajivač selekcionisanih matica na ovim područjima, a iz jedne košnice u dobrim godinama znao je vaditi i po 52 kilograma meda.