dragulj bosne i hercegovine

Da današnji dan prije 18 godina otvoren je obnovljeni Stari most

Mostar: Stari most utonuo u mrak povodom Dana planeta Zemlje
26.03.2022. Mostar, Bosna i Hercegovina - Stari most u Mostaru veceras je u 20.30 sati utonuo u mrak na sat vremena, za spas planete Zemlje cime se pridruzio globalnom pokretu za podizanje svjesti o stetnosti klimatskih promjena. Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL

U Mostar je avionom doputovao i princ Charles, predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, premijer Ivo Sanader, izaslanstvo Rumunije i Italije. Više od 60 državnih izaslanstava došlo je na svečanost otvorenja, šest predsjednika zemalja i više premijera, a u Mostar je stigao i posebni Papin izaslanik Santos April

Na današnji dan prije 18 godina obnovljen je Stari most u Mostaru.

Stari most sagrađen je davne 1566. godine, a porušen u ratu 1993. godine. Njegova rekonstrukcija bila je zahtjevan građevinski, ali i projekt obnove u ratu porušenih veza među ljudima s dvije obale rijeke Neretve.

Svečanost otvorenja Starog mosta prije 18 godina pratili su brojni uzvanici iz zemlje i izaslanstva iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prijenos priredbe na Starome mostu preuzele su i neke inostrane televizijske kuće, dok su 22 aviona sletjela tada u Zračnu luku Mostar.

U Mostar je avionom doputovao i princ Charles, predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, premijer Ivo Sanader, izaslanstvo Rumunije i Italije. Više od 60 državnih delegacija došlo je na svečanost otvorenja, šest predsjednika zemalja i više premijera, a u Mostar je stigao i posebni Papin izaslanik Santos April.

Voditelj tadašnjeg Press centra Miroslav Landeka kazao je Feni da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Europe i svijeta.

Dvadeset i osam televizijskih kuća iz cijelog svijeta preuzimalo je signal PBS, a CNN je emitirao reportažu iz Mostara u trajanju od deset minuta.

Bivši gradonačelnik Mostara Neven Tomić tada je izjavio da otvorenje Staroga mosta znači puno za Mostar u povijesnom, kulturnom i ekonomskom smislu.

Svjetska banka je za obnovu Starog mosta po prvi put odobrila kredit za kulturnu baštinu, i to u iznosu od četiri miliona dolara s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od 1.5 posto. Talijanska Vlada još je dala tri miliona dolara, te turska dva miliona dolara, nizozemska Vlada milion dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar sudjeluje s dva miliona dolara.

Među prvim donatorima za obnovu bila je i hrvatska Vlada sa 600 hiljada dolara. Razvojna banka Vijeća Europe donirala je jedan milion američkih dolara. Francuska je donirala tehničku opremu i pripremu izrade projektne dokumentacije obnove mosta.

Sredstva su, pored obnove Starog mosta, utrošena i na obnovu razrušene kule s obje strane mosta te popratnih objekata. Tim sredstvima su obnovljeni i Napretkov konvikt, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.

Godinu dana nakon svečanog otvorenja obnovljenog mosta, 15. jula 2005. godine, Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi, što je bio prvi upis nekog spomenika iz BiH.

Stari most izgrađen je od kamena tenelija, kojega je graditelj Hajrudin dao izvaditi iz kamenoloma Mukoša. Za obnovu Starog mosta iz ležišta Mukoša izvučeno je 1250 kubičnih metara, a svaki je blok sustavno ispitivan i tradicionalnim i suvremenim ultrazvučnim metodama. Kriterij kvalitete kamena odredili su geolozi sarajevskog Zavoda za geologiju. Na koncu je odabrano 360 kubičnih metara najkvalitetnijeg materijala, od čega je izrezano 1088 elemenata, dimenzija 40 x 50 x 100 cm, za luk i zid mosta, vijence i ogradu. Za popločavanje mosta, prema originalu, korišten je kvalitetni organogeni krečnjak.

Od ostalih je materijala korišten tradicionalni vapneni mort i metal. Metalne dijelove izradio je metalurški kombinat Kemal Kapetanović iz Zenice koji su vrlo slični izvornom. Svaki se metalni element nakon gradnje zalijevao olovom. Zbog specifičnosti postupka lijevanja između dva spojena kamena bloka bilo je potrebno izraditi posebne alate. Stotine uzoraka tradicijskog morta ispitano je u laboratorijima IGH u Mostaru i Zagrebu, kako bi se odredila receptura morta.